DUGI RAT

Iako mu je dalmatinska pjesma u krvi, a Omiš pri srcu, svaki izuzetak od pravila mora imati valjani povod, a Hrastina se djelatnost vezuje za 37 dugu suradnju na likovnom segmentu festivala – pojasnio je programski iskorak direktor festivala Dražan Mladin. Oblikovane nagrade i priznanja pratili su svih ovih godina festivalski plakati. Izloženi na jednome mjestu u Muzeju grada Omiša kao cjelina svjedoče o umjetnikovu izrastanju, prateći ga od studentskih do današnjih dana kao profesora kiparstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Nisu samo vedute, rozete, arhološki artefakti, kamena pročelja i panorame Omiša bile te koje su ga provocirale i zanimale kao grafičko polazište. Bile su tu i kaleta s kareton na balinjere i tri nonice što kritikaju, kao svojevrsne posvete Bebiću i Baloti, ali i obični ljudi, znameniti pjevači, koji su zadužili festival, no naracija se u pravilu skrivala iza neke duhovite dosjetke, skercoznog pogleda na svijet ...

OMIŠKI PLAKATI SPLITSKOG UMJETNIKA

Klapska pisma u slici i plakatu Kažimira Hraste

Kažimira Hrastu, splitskog kipara, počastio je 44. festival dalmatinskih klapa Autorskim koncertom, na Trgu Stjepana Radića

Piše: Igor Brešan / Slobodna Dalmacija
Foto: Joško Šupić / Cropix
Izvor: Slobodna Dalmacija

Šeretska je linija bila otkvačena i pomalo nadrealna u svom tumačenju običaja i okolnosti.

Crtež kipara

- Bio je to ipak crtež kipara, onako s tvrdim linijama, konturama, nekome bi mogle izgledati kao skice za buduće kipove. Šarm te duhovitosti u nama je, Dalmatincima, u ovom čovjeku, pa je bilo pitanje vremena kad će sve izmigoljiti u nadrealno.

Poslije su došle fotografije Ante Verzottija s kojima smo tražili sličnu priču, kolone za brodove bile su poput ljudi s festivalskim majicama, srdele u pajolu ispisivale su logo, kolo za mljevenje ulja bio je mamutski CD.., za trideseto izdanje tri su mamutska X-a od aluminija "podignuta" nasred plaže asocirala su na spomenik, ali i bivali apelom za očuvanjem sredine i okoliša onakvima kakvi jesu. Baš onako kako se to nastoji s pjesmom, dalmatinskom - povjerio nam je Hraste.

Naslijeđe i baština

Makar bio zbog logike stvari u službi propagande i informacije, Hraste se redovito oslanjao na baštinu, slavio je kroz crtež spomeničko naslijeđe, ali se i posvećivao simbolici i znamenju koje je bilo u direktnoj vezi s klapskom pjesmom – rekao je otvarajući izložbu Ante Novaković, povjesničar umjetnosti, Hrastin prijatelj koji ga prati od samih izlagačkih početaka, otvarajući izložbu.