Hrvatsko katoličko glazbeno društvo 'Podstrana' proslavilo 100-tu obljetnicu
- Details
- Rubrika: Ostalo
- Datum: 08 Sjecanj 2009

Promovirana Monografija Hrvatskog katoličkog glazbenog društva Podstrana
Tekst i slike: Davor Grgat
Nakon što je o postranjskoj glazbi skoro sve rečeno u spomenutoj Monografiji, i još puno toga rečenog ovom prilikom, citirajmo ipak rečenicom - dvije što je ovom prilikom kazala gđa. Kelava:
"Ne samo sto godina glazbe, nego ovo je tek početak novih stoljeća glazbe u našem malom mistu. Vjerujem da s takvim entuzijazmom, sa takvim divnim radom, s jednom bogatom tradicijom, koja postoji u Podstrani, da ova glazba ima budućnost, i to joj od srca želim.", naglasila je gđa Margarita Kelava.
Načelnik Općine Podstrana, Mario Tomasović, ustvrdio je "kako je riječ o zaista rijetkoj ali značajnoj publikaciji, iz koje je vidljiv životni put podstranjske glazbe i glazbara, sa konstatacijom da je svaka kuća dala po jednog ili više glazbara, te upravo stoga ova proslava nije proslava samo ovoga društva i njegovih članova današnjih glazbenika, već i cijele Podstrane".
Nemoguće bi bilo sve iznijeti što je ovom prilikom rečeno, ali i uz najbolju volju da kažemo kako je Moniografija Podstranskog glazbenog društva sa 235 velikih stranica bogato ilustrirana, kako tekstom tako i fotografijama, dopustite mi da kraće ovdje pokušam prezentirati sažetak ove knjige...
"Monografija Stoljeće djelovanja Limene glazbe u Podstrani obuhvaća razdoblje od godine 1907. do danas, od vremena, dakle, kad je osnovano Društvo u čijem će okrilju nastati i razviti se puhački orkestar kao njegova najbolja i najdugovječnija sekcija, pa sve do vremena današnjeg, u kojem ovo pišemo: kad je zaokružena lijepa obljetnica, jubilej od jednog stoljeća.
Premda su na tlu Dalmacije postojale, i postoje, mnoge limene glazbe, malo koja se može podičiti dugovječnošću Glazbe iz Podstrane. A kad tome pridodamo i nemjerljivo bogatstvo programa, brojnih nastupa i gostovanja te svakovrsnih drugih sadržaja, eto razloga za ponos svima koji žive u ovom ljupkom gradiću pokraj Splita.
Podstrana prostorno i kulturološki gravitira Splitu, kao urbanoj sredini s elementima megalopolisa, ali je na početku XX. stoljeća ona bila sasvim samosvojna cjelina, samostalna u svojoj izoliranosti i samozadovoljna u svojoj kampanilističkoj dovoljnosti.
Premda je i danas Podstrana administrativno samostalna lokalna zajednica, ona je u prostornoj percepciji faktički postala dijelom Splita. Ali, i kao naselje i kao kulturna činjenica ovo je mjesto posvema zadržalo svoju navlastitost i autentičnost.
Jedan od važnih argumenata koji nedvosmisleno svjedoči u korist neovisnosti Podstrane jest upravo limena glazba, odnosno društvo u cjelini.
Inicijativu za osnivanje Društva pokrenuo je ondašnji župnik don Petar Car, koji je zaslužan za većinu kulturno-društvenih činjenica koja su se za njegova župnikovanja dogodila u Podstrani. Plodovi i sjemenja koja je ovaj čovjek posijao, sabiru se i kušaju i dandanas.
I inače je Crkva, poglavito tijekom minulog stoljeća, bila glavnim pokretačem okupljanja i organiziranja mještana u slične projekte, pa ni Podstrana u tom pogledu nije ostala izolirani slučaj.
Najprije don Petar Car, a potom don Marko Perojević i don Vjekoslav odigrali su prevažnu ulogu u kompletnom funkcioniranju Društva.
Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata Glazba i glazbari sudjelovali su u vojnim akcijama, neki od njih su i poginuli, a pojedina glazbala su ili uništena ili izgubljena.
Svaki put nakon ratova rad Glazbe iznova je revitaliziran, a zahtjevi koji su se postavljali pred nju, u umjetničkom i organizacijskom smislu, bivali su sve većima.
Limena glazba iz Podstrane svirala je na sprovodima i na svečanostima, najviše u lokalnoj sredini, ali je bilo i gostovanja u udaljenim mjestima regije i države, kao i gostovanja u inozemstvu (Belgija).
Svojim aktivnim radom puhački orkestar iz Podstrane prenosio je ugled i baštinu svojega mjesta, ostavljajući vazda prelijepu sliku samoga sebe, ali i svojega mjesta u cjelini.
Limena glazba djeluje i danas vrlo živo, okupljajući velik broj mladih mještana i nastupajući diljem države, sukladno stogodišnjoj tradiciji, na ponos onih koji u svemu tome sudjeluju, na ponos svojim pradjedovima, kao i Društvu unutar kojega je stasala i u kojem još uvijek djeluje".