Hoćemo li napuniti dugoratske bronzine?
- Details
- Rubrika: Gastronomija
- Datum: 31 Svibanj 2008


Što je ovo?! Ovakva ekipa, a pjati prazni!! Tu nije nešto u redu...
Najljepši osmjesi Duća ...
U tradicionalnim nošnjama ...
Svitu, jel Vam fali ovakvih fešta?
Opet ja na dugirat.com. Je će King poludit kad me vidi...
Malo sam sramežljiva, štoću...
Niste me valjda zaboravili? Svako sam lito s Vama barem dva tjedna...
Ajde Rajka, što si skrenula pogled...
The Orij connection... (ajme kad mi vidi ovo ekipa Down Under...)
Ma koje kokice?!... Daj malom terminatoru pečenu kokoš!...
Da zna što ga kasnije čeka s ova dva sportaša... I marendaša...
Prvo zagrebačko pero Dugog Rata ...
Morat ću se više družit s trenerom...
Kolege i izvan radnog mjesta ...
Ne znam zašto lipe cure uvik odu iz mista...
A mislila si da te neću sinjat?...
Forza Kaštela! Kambelovac forever!
Ljudi, ne znam kako se Vi ćutite, ali meni fali ovakvih fešti
i ja bih da i je više i češće ...
Oćemo li šta napravit glede toga... ???
3. Fešta od boba
Izvor: Kastela.org
U subotu 17. svibnja na Brcu u Kaštel Kambelovcu dogodila se i treća Fešta od boba. Ove godine delicija od vrijedne mahunarke bilo je ukupno 35, nekoliko više nego prošle godine. Već od jutarnjih sati Brce je zamirisalo, a oko 17 sati počelo se mastit prste.
Bilo bi bolje ovi tekst pisat kad i mi malo dođemo sebi, al za sad ćemo samo navest najbolje, a slike će ispričat ostalo…
Prvo mjesto osvojila je ekipa lipih mladih gospođa, koje su na fešti sudjelovale pod nazivom Ekipa Žnjokice. Spremale su jelo „Njoki od boba s junećim točom“, za prse polizat…
Na drugom mjestu sa „Bobom na gulaš s pršutom„ našla se ekipa Planinarskog društva „Ante Bedalov“. Sućurani i Matela su se također potrudili i žiriju servirali najveći broj jela. „Bob, slanutak, orzo i hobotnica“ odnio je treću nagradu.
Nagrada za najbolje autohtono djelo, „Bob sa manistrom i pršutom“ pripalo je Udruzi Kaštelanski Crljenak, koja je, kako se spominjalo, ove godine pogodila.
Nagrada za inovaciju dobila je Udruga VDP za jelo „Bob sa spužima“.
“FEŠTA OD BOBA”
U Kaštel Kambelovcu postaje uporište dalmatinske pučke gastroobnove
Slavimo boba svoga
Novi kaštelanski gastrođir glasno i bez fige u džepu zagovara tradicijska jela, odnosno na tradiciji i lokalnim namirnicama temeljenu pučku kuhinju, lišenu pomodarske “fensi-šmensi” ambalaže i egzotičnih namirnica |
Piše: Zlatko Gall / Slobodna Dalmacija Izvor: Slobodna Dalmacija |

Barem dvije tisuće namjernika koji su okupirali pitoreskni trg Brce, tridesetak natjecateljskih “ekipa” iz svih sedam Kaštela, koji su na feštu donijeli svoje teće s bobom spremanim na “mali milijun načina” ili pak na licu mjesta šufigavali svoje tajne recepture, pokazali su da je “hommage” namirnici tako omiljenoj u Kambelovcu doista pustio korijen i postao – tradicionalan.
Uostalom, nakon što su me lani ugurali u žiri, i sam nisam odolio već sam se uhvatio kuhače i “na dva razboja” s prijateljima iz Večeri dalmatinske pisme spravljao bob s dagnjama i mladi bob s manistrom i vinogradarskim puževima.
Sezonska domaća spiza
Zašto baš bob? A zašto ne?
- Bob je jedna od najpopularnijih namirnica u Kaštelima; sezonska spiza kojoj malo tko može odoljeti, posebice kad je spremljena u maštovitim kombinacijama u kojima se poštuje tradicija, ali također dopuštaju i najsmioniji eksperimenti - tvrdi Ivo Bedalov, jedan od spiritus movensa kaštelanskog glazbeno-gastronomsko-enološkog novog đira.
To je isti onaj đir koji je stvorio Večeri dalmatinske pisme, ali i brojne prateće koncertne programe s nazivnikom “Prst u more” i “Dalmatia World Music”, utemeljio Udrugu kaštelanski crljenac, lani u kuli Cambi otvorio “Bonkulovićko veleposlanstvo Istre u Dalmaciji”, pokrenuo brojne gastronomske fešte, a prošlog tjedna uspješno predstavio osebujnu kaštelansku kuhinju i Zagrepčanima, pokazujući svih minulih godina da i gurmanima i gurmeima mogu biti i te kako zanimljiva i jela tako “izdajnički” - pučka.
Jer, kaštelanski gastrođir, koji je i iznjedrio “Feštu o’ boba”, glasno i bez fige u džepu zagovara tradicijska jela, odnosno na tradiciji i lokalnim namirnicama temeljenu pučku kuhinju, lišenu pomodarske “fensi-šmensi” ambalaže te sudjelovanja razvikanih chefova, ali i odveć zahtjevnih priprema, sofisticiranih kuhinjskih pomagala i egzotičnih namirnica.
Unatoč tome – ili baš zbog toga – kaštelanski su “novi tradicionalizam” i jela ponuđena na “Fešti o’ boba” tako zanimljiva i “gustoža”.
|
Grancigula punjena bobom |
- Ove smo godine oborili sve rekorde, a kako je krenulo, iduće ćemo godine morati kuhati na stadionu - veli Vlado Perišin, brkati dvometraš čija je sklonost tradicijskom “iću & piću” ravna strasti za motorkotačima.
Uostalom, da motori ne idu dobro samo uz crne kožne jakne i rock and roll već i uz “pjate i žmule”, Vladini su “bajkeri” iz kluba “Sjene” - kojima se na feštama priključe i druge družine – pokazali i lani kad su skuhali pobjedničku janjetinu s mladim bobom, blitvom i tvrdim ovčjim sirom.
Antiglobalizacijski kaštel
Primat im je ove godine, doduše, otela družina iz Solina s mirisnim njokima od boba, gastroinovacijom koja je raspametila žiri, ali i sve koji su jelo kušali. Sličnu je reakciju lani izazvala rolada od boba koja je, u nepunu godinu dana, zajedno sa starim tradicijskim receptom za spremanje sipe s bobom, postala kambelovski gastrostandard.
U istoj kategoriji novih zgoditaka koji su se iz pučkog izmjestili u prostor “novog tradicionalizma” su i šubijoti s bobom na brujet, zamamna proljetna salata od boba, kaštelanski dolče garbo s bobom... a na ista vrata osebujne gastronomske niše kucaju i ovogodišnji zgodici poput boba s hobotnicom na višku, polpeta od boba s mladim sirom, pedoča (dagnji) s bobom, junećih tripica s bobom, puževa s makarunima i bobom, rafiola s bobom i mladim sirom, boba sa slanutkom, orzom i hobotnicom, fritula od boba...
Tradicijska ili pučka kuhinja u Kambelovcu nije samo – skroman, doduše - odgovor fast foodu, niti “samo” zagovor čuvanja i korištenja autohtonih namirnica, tržnice i peškarije izravno suprotstavljenih sterilnoj gastrokonfekciji iz supermarketa.
Ona je, pa ma kako naizgled mali bio, i svojevsrni spontani antiglobalistički čin. Pače, udružena s programima Večeri dalmatinske pisme i nastojanjima da se obnove stari vinogradi pa i mitski crljenac – “Fešta o’ boba” postaje i simbol neotuđivog prava na lokalni kolorit i - užitak.
Čak i pledoaje za dokolicu i za “slobodno vrijeme“ koje dopušta da se juha kuha na lagano od osam do podne, a riba - uz bevandu - peče na gradelama...
Tako je barem u Kambelovcu, jednome od malih, no bitnih “džepova otpora” i – pa ma koliko se šutjelo o tome - uporišta nove dalmatinske pučke gastroobnove.