Novosti

Maslinarsko zlato i s NYIOOC Wolrd 2025. stiže u OPG Konaba Kadić

2025-03-22T17:24:50+00:00

Naš sumještanin SLAVOMIR KADIĆ nagrađen je s dosad najvećim priznanjem za kvalitetu svog maslinovog ulja iz OPG Konoba Kadić, Dugi Rat - zlatnom medaljom za kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja sljubljenih sorti! Priznanje je to s najprestižnijeg svjetskog maslinarskog natjecanja NYIOOC WORLD 2025, koje se proteklog tjedna održavalo u New Yorku (SAD) - https://nyiooc.org/
Čestitamo dragom i marljivom susjedu i prijatelju!
Bravo, Slav.. Zlatko!

Dodjelom šampionskih titula završen je 27. Noćnjak u Rabu

2025-03-17T11:20:29+00:00

Dodjelom šampionskih medalja u subotu je završena već 27. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Noćnjak koja se protekla tri dana održavala u Rabu. Večer prije saznali smo dobitnike medalja i priznanja za kvalitetu otvorenih maslinovih ulja. Među njima ističemo nagrađene s područja naše općine, OPG Konoba Kadić iz Dugog Rata i OPG Bogdanović iz Duća/Seoca, koji su za svoja ekstra djevičanska maslinova ulja sljubljenih sorti iz maslinarski berićetene berbe 2024. osvojili zlatne medalje i plakete. Čestitamo susjedima Kadićima, Ani i Slavi Kadiću, te Nives i Davoru Bogdanović!
Sve nagrađene u kategoriji Otvorena maslinova ulja možete pronaći ovdje.
Na večeri šampiona, najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje je iz OPG Brčić Vilma, Baldaši, Vižinada, za ekstra djevičansko maslinovo ulje sorte buža. Najbolje višesortno ekstra djevičansko maslinovo ulje pripalo je Stojanu Marušiću iz Lokvica u Sloveniji, a najbolje ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje pripalo je OPG Laurenta, vlasnika Domagoja Živkovića, Zečevo Rogoznička.

Hrvatski problemi: Poplava radnika na minimalcu, preskupa hrana i siva ekonomija

2025-01-09T14:49:27+00:00

Hrvatska se sve više suočava s ekonomskim nejednakostima. Dok su jedni za Badnjak "investirali" stotine eura u luksuz, većina građana, bez obzira što u božićnoj čestitki želio AP, jedva spaja kraj s krajem. Siva ekonomija raste, a prehrambeni proizvodi koji su nekad bili svakodnevni postaju luksuz. Plaće u javnom sektoru rastu, ali privatni sektor stagnira, što dodatno pogoršava stanje. Strani vlasnici na periferiji EU-a, poput Hrvatske, izvlače profite dok domaća ponuda i tržišna konkurencija slabe. Bez regulatorne zaštite, osiromašenje srednjeg sloja i odljev kvalitetne radne snage samo će se nastaviti, piše u svojoj najavi 2025. godine Poslovni dnevnik ...

Srdela (i marendaši) na suhom

2025-01-06T12:20:29+00:00

Naziva se često i hraniteljicom našom, iako moderni čovjek u tome prepoznaje određeni sarkazam, jer srdela nema izbora. No taj nadimak potječe iz davnine, i zapravo oslikava dublji odnos zahvalnosti prirodi i štovanja života. Nešto poput onoga kad Indijanci pjevaju duhu bizona kojeg su usmrtili da bi njegovim mesom nahranili pleme. Čovjek se tu ne izdiže ponad ostatka svijeta, a ujedno nalazi viši smisao u integralnoj međuovisnosti svega postojećeg. Uglavnom, vezanost naroda s Mediterana, tako i ove strane Jadrana, za tu konkretnu riblju vrstu korjenita je i sudbonosna. Takav jedinstven status duguje srdela ponajprije činjenici da je uvijek bila relativno lako dostupna, u velikim količinama, stoga i jeftina, piše Igor Lasić na stranicama portala Novosti.

Pa, tako je bilo makar dosad, stotinama godina unatrag, ali po novome više nije, i svašta smo tu prinuđeni revidirati. Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov.

Prije svega, nema više toliko srdela u Jadranskome moru, osim što je ovih dana nastupila i redovna zimska zabrana njihova izlova sve do polovine veljače, a tradicijske vrijednosti neće nam pritom biti od pomoći. S dodatnih mjesec dana lovostaja na proljeće, i s reduciranim kvotama u međuvremenu, kroz ukupno mjesec i pol, od njih ćemo svježih u idućih pola godine očito više apstinirati negoli ih uživati. A još će biti dobro ako zatim odmah ne budemo prinuđeni uvoditi interventni lovostaj, ako se populacija srdele dovoljno ne obnovi.

Nema tu puno misterije, duh srdele nije nam okrenuo leđa samo tako! (Ali ulovit će Izvršni Dopredsjednik i njegov Prvi Zamjenik barenko komarču, dvije, u akvatoriju ispred Dugog Rata za iduće (d)ruženje marendaša petkom..., op.ur.)

Dobro došli u 2025.! Novi zakoni, veći porezi, pinkicu veće plaće, rodiljne naknade...

2025-01-03T10:41:59+00:00

1. siječnja 2025. naš i sugrađane dočekale su brojne zakonske promjene koje će utjecati na naše plaće, mirovine, poreze, ali i na, primjerice, život u stambenim zgradama. Uvodi se i, primjerice, naplata najtanjih plastičnih vrećica u trgovinama, ali raste i ambalažna povratna naknada. Dva mjeseca kasnije, od ožujka, na snagu pak stupaju promjene koje se tiču roditeljskih naknada. Kad su plaće i porezi u pitanju, novost je povećanje osobnog odbitka za 40 eura - s dosadašnjih 560 na 600, a to znači da taj iznos plaće, mirovine ili nekog drugog bruto primitka od nesamostalnog rada ne smije biti oporezivan. Imat ćemo pinkicu više novca u džepu - plaće će nam se povećati u prosjeku osam eura, a za četiri eura mirovine veće od 600 eura. Raste i iznos minimalne bruto plaće - s 840 na 970 eura, kao i naknada za nezaposlene. Umjesto 30%osnovice, po novom će se za tu naknadu računati osnovica od 35% ako nezaposlenost traje od 91. do 180. dana. Nagrada za radne rezultate zaposlenika od iduće godine neće se oporezivati do iznosa od 1200 eura godišnje, a to je povećanje od 80 eura u odnosu na ovu godinu. Raste i neoporezovani iznos otpremnine za odlazak u mirovinu - s 1400 na 1500 eura. Neće se oporezivati niti stipendije učenicima i studentima u redovitom školovanju do iznosa od 600 eura mjesečno, što je 40 eura više nego dosad. Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ona od 1. siječnja sa 120,71 euro raste na 150 eura i usklađivat će je se svake godine. Osim toga, mijenjaju se kriteriji za dobivanje te naknade pa korisnik više neće morati u Hrvatskoj boraviti najmanje 20, nego deset godina. Za dvadeset eura raste i neoporezivi dio naknade za odvojeni život od obitelji - s 280 na 300 eura mjesečno. Propisani su i novi rasponi za nižu i višu stopu poreza na dohodak koji građanima ubiru njihovi gradovi i općine...

U tijeku je javno savjetovanje za izgradnju najzahtjevnije dionice ceste Split-Omiš

2024-06-13T06:49:16+00:00

Iz Hrvatskih cesta objavljeno je javno savjetovanje za izgradnju najzahtjevnije dionice brze ceste Split-Omiš, one od Dugog Rata do mosta Cetina (4 tunela, 7 vijadukta) procijenjene vrijednosti od čak 87 milijuna eura.
A kad će biti gotovo? Kad su Hrvatske ceste u pitanju - ne zna se! Odnosno samo nebo i Vlado Šeks znaju...
Natječaj obično traje nekakvih 6 mjeseci, a izgradnja je predviđena u 3 godine i 6 mjeseci. Dakle, negdje tamo pred ljeto 2028. godine u najnajoptimističnijoj varijanti bi dugoraćani mogli i alternativnim pravcem do Omiša, odnosno mogli bi potpuno zaobići Omiš... Ajmo! Ožeži Oleže! Naš brzi pužu, cestograditelju!

Potpisan je ugovor za 2,5 km brze ceste od Mravinaca do TTTS-a

2024-05-02T15:32:16+00:00

Potpisan je ugovor. Konačno. Strabag i Hrvatske ceste su potpisale ugovor na 41 milijun eura kojim će se u 2 godine izgraditi 2,5 km ceste (tunel 340m i 2 nadvožnjaka) od rotora brze ceste u Mravincima do TTTS-a. Time će rotor na Bilicama i promet prema Splitu konačno malo prodisati. Tek nastavkom radova od TTTS-a do Dugog Rata prodisat će i ostatak dionice Jadranske magistrale (očekuje se taj završetak do kraja 2027. godine), izvještava javnost u koloni bivši splitski gradski vijećnik Renato Čupić s svog fejs profila.
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!

Siroti smo i siromašni

2024-03-25T14:04:00+00:00

Trideset godina vam pričaju laži kako su važni zastava, grb i himna. Trideset godina vam ispiru mozak sukobima partizana i ustaša. Trideset godina pijete tu priču o vanjskim simbolima države koji ne znače ništa ako ta država ne može osigurati primjerene plaće radnicima, dignitet umirovljenicima, skrb nemoćnima, školovanje mladima i razvoj poduzetnicima. Uvjeravali su vas u bolju budućnost, ali u njoj vas zapravo čekaju sramotne mirovine, nepostojeća skrb za starije te djeca i unuci koje gledate preko mobitela jer su morali napustiti Hrvatsku kako bi se poslovno i privatno ostvarili.
Trebala je samo jedna promjena, iz kune u euro, da shvatimo koliko smo standardom zaostali i koliko smo s našim prihodima jadni i nikakvi. Ova tablica srodnih zemalja govori sve, ali baš sve. Smiješni smo i siromašni i prema susjednoj, bliskoj i usporednoj Sloveniji. Prema ovima drugima navedenima da i ne spominjemo. Kada shvatite ove iznose i razlike, a u usporedbu čak i nisu uključene one najbogatije europske zemlje, shvatite da su nam deset godina uzeli Milošević i četnici, a onda 20 godina HDZ i SDP, piše Goran Vojković, kolumnist Indexa.

Noćnjak 2024. u Zadru

2024-03-24T10:40:04+00:00

Dubravko Šonjić iz Ciste Velike, šampion je kvalitete otvorenih ekstra djevičanskih maslinovih ulja 26. Noćnjaka 2024. koji se održavao od 14. do 17.ožujka 2024. u Zadru, i koji je okupio nekoliko stotina maslinara iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Crne Gore. Druge večeri međunarodne smotre maslinara i maslinovih ulja Zadružnog saveza Dalmacije, u konkurenciji većoj od 160 uzoraka iz Hrvatske, Slovenije i BiH, u hotelu Kolovare dodijeljene su titule šampiona te zlatne, srebrene i brončane medalje u kategoriji otvorenih maslinovih ulja. Među brojnim dobitnicima zlatnih medalja za kvalitetu svog otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja su i maslinari iz našeg kraja:
OPG BOGDANOVIĆ, Davor Bogdanović, Seoca, sljubljene sorte,
VLADO LUČIĆ, Jesenice, Dugi Rat, levantinka,
OPG PERICA - Perica Vladanović, Kostanje, sljubljene sorte,
OPG TOMIĆ MARIO, Podstrana, sljubljene sorte,
DEJAN BOŽIKOVIĆ, Podstrana, oblica,
DUBRAVKO ŠONJIĆ, Cista Velika, ŠAMPION otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja!
Završne večeri manifestacije dodijeljena su priznanja za pakovine maslinovog ulja i proizvode od masline.
- Teška je godina za nama, ali je jako puno dobrih ulja - izjavila je dr.sc. Sandra Petričević, predsjednica stručnog panela Zadružnog saveza Dalmacije koji je ocjenjivao sve pristigle uzorke. Dodala je kako se u kategoriji otvorenih, za razliku od pakovina ocjenjuju i fizikalno kemijska svojstava, posebno se ocjenjuje senzorika, a svi podaci su istaknuti na certifikatu diplome.

Festival Vino Dalmacije u Podstrani

2024-03-10T13:08:08+00:00

Proteklog vikenda u prostoru hotela Le Méridien Lav održana je godišnja smotra vinara iz cijele Dalmacije s preko 70 vinarija u organizaciji središnjeg regionalnog Udruženja Vino Dalmacije. Bio je to aktualni i najpotpuniji pregled trenutne dalmatinske vinske produkcije vinarija od Zadra na sjeveru do Konavala na krajnjem jugu, a po prvi put ove godine na festivalu su se predstavili i gostujući vinari iz Hercegovine što je dalo uvid u aktualnosti na hercegovačkoj vinskoj sceni. Tijekom dva dana festivala 75 vinarija na svojim je izlagačkim mjestima imalo priliku predstaviti se poslovnim posjetiteljima poput somelijera, ugostitelja, F&B managera, distributera i vinskih stručnjaka kojima je ovo bila savršena prilika da prije početka sezone svoje vinske karte upotpune s kvalitetnim dalmatinskim etiketama, dok su ostali posjetitelji kušanjem vina mogli pronaći svoja nova omiljena vina. Na festivalu su predstavljena brojna vina pripremljena za puštanje na tržište neposredno uoči ili nakon festivala, neka od njih iz 2023. godišta, a druga iz prethodnog ili još starijih godišta. Unatoč jugu i kiši, organizatori ističu kako je posjećenost oba dana bila odlična, a vinari posebno zadovoljni svojom prezentacijom vina poslovnim posjetiteljima i to netom pred sezonu i formiranje aktualnih vinskih karti. Učilo se o vinu i od vina, razmijenila su se iskustva i nazdravilo se još jednoj uspješnoj godini pred nama.

Prijave za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća

2024-03-05T00:24:53+00:00

Zaprimanje prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počinje 13. ožujka 2024. Ove godine prijave će se podnositi elektronički, putem aplikacije. Na raspolaganju je rekordnih 120 milijuna eura za vlasnike ili suvlasnike obiteljskih kuća u kojima imaju prebivalište. Kako bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili najviše tri stambene jedinice, piše Dalmacija Danas.
- 60 posto energije u kućanstvu se troši na grijanje. Bitno je izolirati vanjsku ovojnicu kuće i zamijeniti prozore. Često je važno zamijeniti ii energent na koji se grijemo, rekao je Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge.
- Nisu kućanstva veliki potrošači energije zbog velike potrebe, već zbog toga što se ona troši neučinkovito. Gdje se može potrošnja energije smanjiti bez umanjnjenja kvalitete života. Upogonjujemo obiteljske kuće da bi bile kvalitetnije za stanovanje, kazao je Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji naglašava kako su smjernice EU da se pri grijanju prijeđe na električnu energiju kao što su dizalice topline koje pružaju veliku energetsku učinkovitost.

Noćnjak 2024. u Zadru

2024-01-25T13:50:02+00:00

Zadružni savez Dalmacije organizira 26. Međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara Noćnjak 2024., koja će se održati od 14. do 17. 3. u Zadru, u hotelu "Kolovare". Rok za dostavu uzoraka maslinovih ulja i proizvoda od masline za ocjenjivanje i natjecanje na Noćnjaku je 15. 1. 2024. Propozicije i prijave za sudjelovanje u ocjenjivanju maslinova ulja i proizvoda od masline mogu se pronaći na web-stranici www.zsd.hr, gdje se redovito objavljuju i sve novosti vezane uz Noćnjak.
Uzorci maslinova ulja zaprimaju se i ocjenjuju u dvije kategorije: pakovine maslinova ulja i otvorena maslinova ulja, odnosno ulja u rinfuzi. Za dostavljeni uzorak maslinova ulja proizvođač dobiva certifikat s detaljnim rezultatima ocjenjivanja, a u kategoriji pakovina maslinova ulja posebno povjerenstvo ocjenjuje i izgled pakovine, odnosno boce i etikete, te bira najbolju.

Krilo: Tramontana Yachts gradi treću mega jahtu

2024-01-21T16:54:33+00:00

Korčulansko brodogradilište Radež za tvrtku 29-godišnjeg Antonija Ivaniševića iz Krila gradi treću jahtu – 52 metarski Reposado. Sve tri namijenjene su charteru, a njegova želja je stvoriti prvi hrvatski brend mega jahti - Tramontana Yachts, piše Forbes Hrvatska.
Danas Jesenice u općini Dugi Rat ima impresivnu flotu koja broji više od 180 turističkih brodova i najveća je te vrste na hrvatskom dijelu Jadrana. Antonio Ivanišević danas je vlasnik ili bivši vlasnik čak osam tvrtki koje se bave turizmom i brodovima. Njegov otac nije se bavio brodovima, no njegov djed i ranije generacije jesu. Rodio se u Australiji, a prije nego je započeo poduzetnički put nekoliko godina je s braćom radio kao član posade na turističkim brodovima. Braća su i danas uključena u biznis s jahtama, pa se može reći i da se radi o obiteljskom biznisu, kakav i prevladava među Jeseničkim brodarima.
Nakon što korčulansko brodogradilište završi njegovu školjku, on će se opremiti u Krilu što je posao na kojem će zajedno s kooperantima raditi oko 200 ljudi. Interijer sva tri broda potpisuje dizajnerica Nataša Grujić. Svaki od tri broda prima do 12 gostiju, o kojima brine devet, odnosno 10 članova posade. Dio posade zadužen za hranu ima iskustvo iz vrhunskih inozemnih restorana,.
Mladi Ivanišević je za Forbes Hrvatska rekao kako je htio nešto jače i ekskluzivnije od uobičajene charter ponude te istaknuo kako su spomenuti brodovi jednako dobri kao mega jahte koje nude stranci, a njihov najam duplo jeftiniji.

CGO Lećevica upućen na novi postupak procjene utjecaja na okoliš

2024-01-05T17:09:12+00:00

Već dugi niz godina splitska udruga Sunce i drugi upozoravaju kako je potrebno uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom na razinama lokalne samouprave te kako je ključno sredstva usmjeriti upravo prema postizanju samodostatnosti i što veće neovisnosti gospodarenja otpadom u gradovima i općinama.
CGO Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije, ističu.
Odlagalište Karepovac Split nije još sanirano, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postavljaju se, no postotak odvajanja je i dalje loš jer se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje uspostavi sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovoj obradi i recikliranju.
Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu kako su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije.
Prema najnovijim navodima Slobodne Dalmacije, Europska komisija upozorila je Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat CGO Lećevica ipak potrebno provesti PUO postupak. To podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš kojom će se detaljno proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Studiju je također potrebno ponovno uputiti na javnu raspravu. U bitnome, to znači da Elaborat iz 2017. nije dostatan kako je udruga Sunce i drugi naglašavali pred sudbenim tijelima i tijelima EU-a.
Održivi sustavi gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije ne mogu biti uspostavljeni bez sortirnica, učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, kompostana, centara za ponovnu uporabu, bez mjera poticanja provedbe izbjegavanja nastanka otpada te mjera za poticanje razvoja tržišta sekundarnih sirovina. Ovi se koraci od 2006. godine sustavno zanemaruju, upozoravaju iz udruga.

Dogovorite dopušteni minus u banci

2023-12-25T02:53:22+00:00

Koristite li prešutno prekoračenje vašeg računa u banci i želite se prebaciti na dopušteno, imate još malo više od pola godine da se javite banci i regulirate to ugovorom, jer prelazak nije moguće izvesti automatizmom. U protivnom, 30. lipnja 2024. prestat će vrijediti ograničenje kamata na prešutna prekoračenja i cijene će im vjerojatno porasti (a prije dvije godine bili su prosječno 30 posto skuplji od dopuštenih minusa), a banke mogu ukinuti minus i ponuditi otplatu duga na 12 mjesečnih rata.
Neke će banke zadržati prešutne minuse, ali u znatno manjim iznosima, a bit će skuplji nego su danas, a većina će potpuno prijeći na dopuštena prekoračenja i prestati odobravati prešutne minuse novim klijentima, piše Slobodna Dalmacija.
Dopušteno prekoračenje bilo je tržišni standard do 2018. godine, a kada se regulirao i ograničio rast kamate na dopuštene minuse, banke su pojačale prešutne minuse koje su mogle plasirati skuplje i bez zahtjeva korisnika. Tako su prešutni minusi istisnuli dopuštene minuse, a od polovine iduće godine stvari će se opet preokrenuti u korist dopuštenih minusa. Razlika između ta dva prekoračenja je u cijeni i zaštiti potrošača.