Nemamo ni kanalizaciju, a već nam 'stiže' i plin

PlinofikacijaZa godinu, dvije, Dalmacija i Lika više neće biti ovisne o nafti, loživom ulju, električnoj energiji i krutim gorivima, jer će i u te hrvatske regije stići sve popularniji prirodni plin, a dovođenje toga kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta omogućit će i novi zamah razvoju gospodarstva tih regija. Da bi se projekt plinofikacije uspješno zaokružio, graditeljski ritam Plinacra i njegovih izvođača moraju slijediti i jedinice regionalne i lokalne samouprave zadužene za gradnju lokalnih mreža za distribuciju plina. A one i dalje uglavnom "spavaju" jer lokalna distribucijska mreža još ne postoji ni u Splitu, Šibeniku, a kamoli manjim dalmatinskim gradovima i općinama ...

PLINIFIKACIJA DALMACIJE
 
Plin za Dalmaciju i Liku

 
Da bi se projekt plinofikacije uspješno zaokružio, graditeljski ritam Plinacra i njegovih izvođača moraju slijediti i jedinice regionalne i lokalne samouprave zadužene za gradnju lokalnih mreža za distribuciju plina

 
Piše: Željko Bukša / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
Za godinu, dvije Lika, a posebno Dalmacija, više neće biti ovisne o nafti, loživom ulju, električnoj energiji i krutim gorivima, jer će i u te hrvatske regije stići sve popularniji prirodni plin, a dovođenje toga kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta omogućit će i novi zamah razvoju gospodarstva tih regija.

Plinofikacija Like i Dalmacije

Nastavljena je, naime, provedba jednog od ključnih projekata drugog razvojno-investicijskog ciklusa Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Hrvatske do 2011. godine - gradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije.
 
Dok se dovršavaju pripreme za nastavak gradnje magistralnog plinovoda Zagreb-Split, plinofikacija tih regija nastavljena je gradnjom plinovoda prema Otočcu i Gospiću koji se odvajaju od već dovršenog prvog dijela magistralnog plinovoda od Bosiljeva do Josipdola.
 
O kako je velikom poslu riječ, najbolje pokazuju podaci da će magistralni plinovod Bosiljevo-Split kao okosnica cijelog sustava biti dugačak 292 kilometara, a do splitskog bi područja, prema najavama, mogao doći do 2011. Omogućit će transport od 2,5 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godinu, a njegova predračunska vrijednost je 185 milijuna eura.
 
Od njega će se odvajati regionalni plinovodi Benkovac-Zadar i Šibenik-Drniš-Knin, ukupno dugački 80 kilometara, sa spojnim plinovodima prema Ogulinu, Otočcu, Gospiću, Gračacu, Obrovcu, Benkovcu, Zadru, Šibeniku, Drnišu, Kninu i Splitu.
 
Ipak, od svega toga neće, barem prvih godina, biti prave koristi ako graditeljski ritam Plinacra i njegovih izvođača radova ne budu slijedile i jedinice regionalne i lokalne samouprave zadužene za gradnju lokalnih mreža za distribuciju plina.

A one i dalje uglavnom "spavaju" jer lokalna distribucijska mreža još ne postoji ni u Ogulinu do kojeg je magistralni plinovod već sagrađen, a kamoli u Šibeniku, Splitu i drugim dalmatinskim gradovima. Zasad je, naime, koncesionara za gradnju mreže izabrao samo Zadar.
 
Ako se one ne prenu iz višegodišnje letargije, mogao bi se ponoviti "slučaj Karlovac", gdje je prije petnaestak godina dovršen skupi magistralni plinovod godinama kao "mrtvi kapital" čekao gradnju distribucijske mreže.
 
Zato je već sada jasno da brzina dolaska prirodnog plina do potrošača, što je naravno cilj tih velikih ulaganja, puno više ovisi o njima nego o Plinacru pa je buđenje regionalnih i lokalnih samouprava preduvjet za što brže vraćanje velikih ulaganja.

Povezani članci

Who's Online

We have 245 guests and no members online