Decentralizacija, korupcija i nadzor lokalnih proračuna u Hrvatskoj
- Details
- Rubrika: Lok. Uprava
- Datum: 08 Travanj 2009
- Čitanja: 3380

Decentralizacija, korupcija i nadzor lokalnih proračuna u Hrvatskoj
Piše: mr. sc. Marijana Bađun
Izvor: Insitut za Javne Financije
U Hrvatskoj se nominalna decentralizacija te borba protiv korupcije provode paralelno, pri čemu su pomaci na oba područja relativno maleni i spori.
Budući da je prema percepciji javnosti korupcija na razini lokalnih vlasti vrlo učestala, a nadzor lokalnih proračuna nedovoljan, nameće se zaključak da je pozitivno što je decentralizacija spora.
Tom zaključku pridonosi i činjenica da velika većina županija ne uspijevaju potpuno i pravodobno prikupiti proračunske prihode, ne pridržavaju se odredbi s područja javne nabave, a postoje i znatne nepravilnosti u komunalnom gospodarenju.
Osim toga, u nekim su jedinicama pojedini rashodi veći od planiranih, dio sredstava ne troši se za utvrđene namjene već za financiranje tekućih i proračunskih potreba, a postoje i nepravilnosti u evidentiranju imovine i obveza.
Transparentnost javnih financija izrazito je važna za suzbijanje korupcije i ostvarivanje učinkovitijih javnih usluga jer ona omogućuje veću kontrolu vlasti, što nadalje pozitivno utječe na njihovu odgovornost prema građanima.
Uz daljnje napore u području reforme državne uprave, što se posebice odnosi na depolitizaciju, sprečavanje sukoba interesa i zapošljavanje prema kriteriju sposobnosti, potrebno je ojačati mehanizme vanjske revizije i unutarnje kontrole lokalnih proračuna, a prije svega poticati građane na aktivniji angažman u nadzoru proračuna.
Kako bi građani mogli komentirati lokalne proračune, oni im prije svega trebaju biti raspoloživi.
Vlada je počela izdavati svojevrsne vodiče kroz proračun, ali to ne čine i sve lokalne jedinice. Široj javnosti trebala bi biti dostupna jasna i razumljiva financijska izvješća lokalnih jedinica.
Lokalne jedinice imaju zakonsku obvezu objave proračuna, ali je građane dobro podsjetiti da se radi detaljnijeg uvida mogu pozvati i na Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03).
Pritom se pojavljuje opravdana sumnja da bi lokalna vlast mogla ignorirati upite građana ili da će ih dočekati neprijateljski raspoloženi državni službenici, ali vrijedi pokušati i biti uporan.
U krajnjoj liniji, moguće je obratiti se i medijima, koji bi vjerojatno bili zainteresirani za priču o neodgovornoj potrošnji neke općine.
Slaba lokalna država u rukama nekolicine lokalnih moćnika loša je alternativa velikom, centraliziranom javnom sektoru.
PROČITAJTE VIŠE ...
http://www.ijf.hr/newsletter/38.pdf