Radni identitet iščezava

Programeri kaosa žele sve relativizirati: autoritete, institucije, poštenjeOdbacuju norme, pravila, ideale, odgojne vrednote… U radikalnom moralnom relativizmu nastaje value free society - društvo bez vrednota i bez morala. To je društvo pod "diktaturom relativizma" (papa Benedikt). Na mjesto upornosti, štedljivosti, materijalne neovisnosti i radišnosti došle su potrošačke vrijednosti (hedonizma). Umjesto oslobađanja rada, nastupila je vrijednosna matrica oslobađanje od rada, a što je bio (pred)znak kaotičnog stanja u mnogim područjima života... piše Zlatko Miliša, doktor znanosti i izvanredni profesor Sveučilišta u Zadru, na stranicama Vjesnika ...

Radni identitet iščezava


 
Na mjesto upornosti, štedljivosti, materijalne neovisnosti i radišnosti došle su potrošačke vrijednosti (hedonizma). Umjesto oslobađanja rada, nastupila je vrijednosna matrica oslobađanje od rada, a što je bio (pred)znak kaotičnog stanja u mnogim područjima života

 
Piše: Zlatko Miliša / Vjesnik
Autor je doktor znanosti, izvanredni profesor Sveučilišta u Zadru
Izvor: Vjesnik

 
Posljednji studentski prosvjedi u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj... imali su sve karakteristike anarhističkih ideja. Krajem osamdesetih godina u Danskoj su anarhisti intenzivirali svoje aktivnosti zauzimajući napuštene državne objekte za širenje svojih slobodarskih ideja. To je bio jedan od razloga zašto se 1991., prvo u Danskoj, počelo s projektom "Piloti kaosa".
 
Isti projekt je kasnije razvijen u svim skandinavskim zemljama. Danas ga prihvaćaju i SAD i Japan, s namjerom da se spriječi daljnje beznađe mladih i njihova dezorijentiranost, kao posljedica društvene dezorijentiranosti za stvarne potrebe mladih.

Programeri kaosa žele sve relativizirati: autoritete, institucije, poštenje… Odbacuju norme, pravila, ideale, odgojne vrednote… U radikalnom moralnom relativizmu nastaje value free society - društvo bez vrednota i bez morala. To je društvo pod "diktaturom relativizma"  (papa Benedikt).
 
Kada je S. Terkel 1985. napisao knjigu "Working", ista je potresla SAD jer je autor sustavnim i višegodišnjim istraživanjem došao do zaključka da je za prosječnog Amerikanca "preživjeti radni dan pakao", te da se u toj najmoćnijoj zemlji sustavno napuštaju protestantske vrijednosti rada.

 

Terkelova knjiga je osluhnula bilo svekolikog američkog radništva i otkrila poražavajuće stanje: većina Amerikanaca nezadovoljni su svojim poslom i doživljavaju trijumfom preživjeti radni dan.
 
To je bio šok za zemlju koja je stvorila protestantsku etiku rada. Na mjesto upornosti, štedljivosti, materijalne neovisnosti i radišnosti došle su potrošačke vrijednosti (hedonizma). Umjesto oslobađanja rada, nastupila je vrijednosna matrica oslobađanje od rada, a što je bio (pred)znak kaotičnog stanja u mnogim područjima života.

U knjizi "Smrt zapada" P. J. Buchannan smatra da su, uz demografske kataklizme razvijenog svijeta, drugi čimbenici sumraka zapada vrijednosti koje su postale dominantne kod mladih: seks, slava, novac (bez rada), ovisnosti...
 
Slovenska sociologinja M. Ule stoga je konstatirala da umjesto radnog identiteta kao supstitucija dolazi ovisnički identitet (o drogama, nekontroliranoj kupnji, brzinama, zabavama koje su to uspješnije što je droga dostupnija, nasilju, igrama na sreću…).
 
Poljska ministrica zdravstva Ewa Kopacz odbila je kupnju cjepiva protiv svinjske gripe, jer je u farmaceutskoj industriji vidjela novu industriju (pranja) novca.

U svojim brojnim natpisima sam upozoravao da se kontinuirano zadovoljavamo tek liječenjem posljedica, a da nam nije stalo do preventivnih programa ovisnosti o opijatima, nasilju nad i među mladima...
 
Metadonska odnosno subutex terapija je "dilanje" na račun države. Kada je to Bernardica Juretić svojedobno izjavila, odgovorio joj je drugi "borac" za provedbu metadonske i subutex "terapije" dr. Sakoman , jer (po njemu) ista (Bernardica) favorizira komune zato jer je interesira business (u vlastitim komunama - terapijskim zajednicama).

O zloupotrebi metadona sve se manje govori i piše. Ne govori se da je to drogiranje na račun države produljenje agonije umiranja… Ta terapija je zanimljiva samo farmaceutskoj industriji i učinkovita jer "smanjuje štetu"?!
Međutim, ista je (tek) supstitut ovisnosti o teškim drogama - sintetičkim opijatima.

U knjizi koju sam pisao u suautorstvu s Višnjom Perin "Rad - odgojna vrijednost u komunama za ovisnike", (kao i u studiji E. Vujević i D. Pilića "Dedal na iglama") dolazimo do zaključka da apstinenti od droga radikalno mijenjaju odnos prema radu, novcu i zadovoljstvu životom gotovo u svim aspektima.
 
Zaključujemo da nakon heroinske karijere nijedan od bivših ovisnika više nema negativan odnos prema radu. Odatle pitanje zašto pojedini stručnjaci odbacuju terapijske zajednice.
 
Farmaceutskoj industriji ne odgovara takav tretman jer gube s istima golem novac ili business. Ne gleda se učinkovitost liječenja i, što je najvažnije, zdravlje (ovisnika)!
 
Nisu narkomani samo "ispranog mozga", nego i suvremeno čovječanstvo potpada pod diktatom "vladara kaosa". Zato smatram da je slučajnost izmišljena riječ kako bi se njome prikrila značajnost poveznica između ljudi ili događaja.
 
Kada iznosim(o) ove teze onda nas se napada da smo zagovornici urota, ne nudeći kontraargumente.

Povezani članci

Who's Online

We have 195 guests and one member online

  • admin