Zanimljivosti..

Gusari, Vitezovi, djeve bajne i vile plijene uzdahe ushićenja

Omiški gusariBogata hrvatska kulturno-povijesna baština sve se više posljednjih godina predstavlja javnosti kroz rekonstrukcije svojih povijesnih priča, organiziranje viteških turnira i srednjovjekovnih sajmova, koji postaju naš atraktivan turistički proizvod. Iz godine u godinu te manifestacije sve su bolje organizirane, a pritom su uspješno pomireni entuzijazam i lokalpatriotizam domaćih ljudi i profesionalizam. Tako su omiški gusari opet pljačkaju brodove, vitezovi ponovno jašu Hrvatskom, sad u službi turizma, boreći se na prigodnim turnirima i to od jadranske obale do unutrašnjosti zemlje. Iz zaborava se izvlače odavno zaboravljena autohtona jela pojedinih krajeva i već izumrli zanati, a sve to upotpuni se srednjovjekovnom glazbom i plesom. U svemu tome uživaju brojni turisti, gledajući, slušajući i mirišući prošlost koja im se sada, uglavnom romansirana, nudi kao sve osmišljeniji turistički proizvod ...


KULTURIZAM

Gusari, Vitezovi, djeve bajne i vile plijene uzdahe ushićenja


Gusarske bitke, viteški turniri i srednjovjekovni sajmovi održavaju se na sve strane: od Raba do Krka, od Svete Helene, Samobora, Orahovice, Stubice, Zelingrada, Velikog Tabora i Dubovca do Siska i Koprivnice, a na jadranskoj obali tu su još Dubrovnik, Split, Šibenik, Sinj s alkarima, Omiš s gusarima, Senj...


Piše: Damir Herceg / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Svako mjesto nastoji što zanimljivije ispričati svoju povijesnu priču, a pritom su i legende o vitezovima, kneginjama, vilenjacima, čarobnjacima... najatraktivniji mamci za publiku.

Gusarska bitka u Omišu

Međutim, veliki dio tih manifestacija nije profitabilan, a to bi jednog dana trebao postati. Zasad, ti viteški turniri i srednjovjekovni festivali i sajmovi uglavnom su odlična promocija mjesta i krajeva u kojima se organiziraju.


Rapski vitezovi

Potkraj srpnja stara gradska jezgra Raba tri je dana bila ogromna pozornica na kojoj je šestotinjak kostimiranih "glumaca" dočaravalo kako se tu živjelo u srednjem vijeku.

Gradom su se razmilili vitezovi u blještavim oklopima, naoružani teškim dvorukim mačevima, prateći djeve bajne, zatim stasiti rapski samostreličari, noseći svoje moćne samostrele, te mnogi zanatlije, glumci, čarobnjaci...

Na glavnom rapskom Trgu sv. Kristofora odzvanjali su mukli udarci teških mačeva, a međusobno su se borili njemački vitezovi. Taj uvježbani dvoboj dvojice vitezova publika je pratila bez daha, a kad je jedan od njih svom suparniku snažnim udarcem mačem izbio mač iz ruke, koji je potom poletio zrakom i tresnuo o drveni pod pozornice, svjetini se oteo uzdah divljenja i zaprepaštenja. Nisu trepnuli samo sokolovi sokolara iz Šibenika.

Rab

Svjetinu je potom umirila svirka srednjovjekovnih glazbenika iz Italije te sjajnih fanfarista iz Njemačke. Vremeplov u srednji vijek turistima je omogućilo i stotinjak raznih zanatlija: od klesara, kalafata, medičara, cvjećara i slastičara do ribara i gostioničara, koji su nudili slasne zalogaje spravljene po receptima predaka.

Doduše, neki turisti su "negodovali" kod domaćina Rabljana zato što, uz stotinjak starih zanata, nije predstavljen i najstariji na svijetu - prostitucija.

Direktor TZ Raba Nedjeljko Mikelić im je diplomatski odgovorio da se "glumci" nisu mogli dogovoriti o tome tko bi bio ispred te kuće užitka, a tko u njoj, a sve to moglo bi uzrokovati i ozbiljnu eroziju morala u gradu, pa se od te atrakcije odustalo.

Cijeli taj rapski trodnevni vremeplov košta grad oko 600.000 kuna, a korist je višestruko veća ne samo zato što fijeru pohodi oko 25.000 turista već i zato što se o njoj govori na tv postajama diljem Europe i Amerike.


Vitezovi u službu hrvatskog turizma

Vitezovi u sve većem broju iz godine u godinu staju u službu hrvatskog turizma. Čak više u unutrašnjosti zemlje, nego na moru. Viteški turniri i srednjovjekovni sajmovi održavaju se na sve strane: od Raba do Krka, od Svete Helene, Samobora, Orahovice, Stubice, Zelingrada, Velikog Tabora i Dubovca do Siska i Koprivnice, a na jadranskoj obali tu su još Dubrovnik, Split, Šibenik, Sinj (alkari), Omiš (gusari), Senj...

U Hrvatskoj djeluje i nekoliko iznimno dobro organiziranih viteških udruga: od Družbe Vitezova Zlatnog Kaleža iz Donje Stubice, Viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog iz Ivanovca do Vitezova Zelingradskih, a osobito su zapaženi nastupi Udruge Reda Srebrnog Zmaja iz Zagreba, koja ima i svoje radionice za izradu verižnih oklopa pri čemu se ručno mora spojiti kao i nekada do 10.000 karika (veriga) da bi se dobila ta srednjovjekovna zaštitna odjeća.

Zagrebački vitezovi

Ti vitezovi nastupaju u vjerno izrađenim oklopima, a naoružani su kvalitetno iskovanim mačevima, kopljima i bodežima, uz "malu iznimku" u odnosu na nekadašnje ubojito oružje, a to je da su im oštrice zatupljene.

Zagrebački vitezovi kod gledatelja izazivaju divljenje već na prvi pogled, a kad žestoko i vješto ukrste teške mačeve publika ostaje bez daha. Zato ne čudi što ih se sve češće zove na razne svečanosti i druženja kako bi gostima pokazali vještinu mačevanja u dvobojima vitezova ili u masovnoj borbi.

Osim besprijekorne koreografije, važna je i scenografija, pa se nerijetko ti dvoboji održavaju u nekom dvorcu pod svjetlom baklji, kao u stara vremena.

Borbe vitezova iznimno su dojmljive, međutim, kako nekim borcima sve to nije dovoljno uvjerljivo, u Europi su osmislili bohurt (hard battle), odnosno borbu bez pravila za vitezove, što nije nimalo viteški, u kojoj se vitezovi dosta tvrdo sukobljavaju u dvobojima ili u masovnim okršajima.

Unatoč zabranama, za bohurtom luduju Poljaci, Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, a povodljivi su i pojedini hrvatski vitezovi čvrste ruke i tvrde glave.

Ako je suditi po internetskim videozapisima, na bohurt dvobojima i masovnim okršajima vitezova spomenutih nacija svi se žestoko bore, udarajući mačevima ili buzdovanima po štitu i oklopu dok jedan od protivnika ne uzmakne ili se ne prevrne, onako oklopljen, kao kornjača.

Nerijetko ima i lakše ozlijeđenih, a da ne govorimo o silnim batinama koje protivnici udijele jedni drugima. Slikovito rečeno, razlika između bohurta i "baletnog" okršaja vitezova znatno je veća, nego razlika između soft i hard pornića.

Viteške igre samostreličara na Rabu privlače veliku pozornost, a nekad je pobjednik na dar dobivao zlatnike ili kuću! Danas pobjednik u gađanju iz samostrela, s udaljenosti od 36 metara, u metu promjera 10 centimetara, dobiva za nagradu medaljon grada Raba i - slavu.

Replike samostrela rapski vitezovi izrađuju sami ili ih kupuju u San Marinu, a cijena im je oko 4000 eura. Taj samostrel je težak od 18 do 22,5 kilograma, a riječ je o vrlo ubojitom oružju, čija strelica može probiti oklop viteza, pa je njime bilo zabranjeno gađati kršćanske duše.

Da bi legende o vitezovima kod nas turistički bile još isplativije, vitezovi bi trebali godišnje "jahati" ne samo dva-tri dana kao što je to sada slučaj, već barem većinu glavne turističke sezone kako bi ih moglo vidjeti što više turista, a to bi značilo i dobru zaradu.

Viteški turniri i sajmovi trebali bi imati i svoje male reprize, koji bi bili komercijalna izdanja velikih i skupih turnira, kao promocije turizma određenog kraja.


Objed na mučilištu

Što znači komerecijalizirati vitezove i sve oko njih, najbolje svjedoči primjer Austrije, gdje se skoro u svakom srednjovjekovnom dvorcu turistima nudi viteški ručak ili večeru, uz kratku poduku iz srednjovjekovnog plesa.

Pritom se jede prstima, obično neko jednostavno jelo, najčešće pečena svinjetina i cijeli pečeni krumpir, što se pred goste donese na velikim drvenim nosilima.

Za "predjelo" se turistima obično pokaže nekoliko srednjovjekovnih sprava za mučenje, postavljenih u tom dvorcu.

Povezani članci

Who's Online

We have 752 guests and no members online