KulturaNovosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti.http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost2026-06-13T02:30:13+00:00Joomla! - Open Source Content ManagementPriča o Legendi o Miljenku i Dobrili, kaštelanskom Romeu i Juliji2019-02-14T09:41:35+00:002019-02-14T09:41:35+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26718-prica-o-legendi-o-miljenku-i-dobrili-kastelanskom-romeu-i-julijiMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<em><img alt="" src="images/stories/2019_02/dobrila.jpg" style="width: 250px; height: 244px; margin: 4px 8px; float: left;" /></em></p>
<p>
Povodom Valentinova <strong>Narodna knjižnica Omiš</strong> poziva vas na predstavljanje slikovnice<strong> Maje Alfirević "Priča o Legendi o Miljenku i Dobrili, kaštelanskom Romeu i Juliji"</strong> koje će se održati u prostorima Narodne knjižnice Omiš, u <strong>četvrtak</strong>, 14.2.2019. u <strong>10 </strong>ujutro. Dobrodošla su sva djeca, ali i odrasli! Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<em><img alt="" src="images/stories/2019_02/dobrila.jpg" style="width: 250px; height: 244px; margin: 4px 8px; float: left;" /></em></p>
<p>
Povodom Valentinova <strong>Narodna knjižnica Omiš</strong> poziva vas na predstavljanje slikovnice<strong> Maje Alfirević "Priča o Legendi o Miljenku i Dobrili, kaštelanskom Romeu i Juliji"</strong> koje će se održati u prostorima Narodne knjižnice Omiš, u <strong>četvrtak</strong>, 14.2.2019. u <strong>10 </strong>ujutro. Dobrodošla su sva djeca, ali i odrasli! Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.</p>
</div>Kreativna radionica pisanja u Narodnoj knjižnici Omiš 2019-01-30T16:57:17+00:002019-01-30T16:57:17+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26647-kreativna-radionica-pisanja-u-narodnoj-knjiznici-omisNarodna knjižnica Omišmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_03/poezija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" />Još se stignete pridružiti kreativnoj <strong>radionici </strong>pisanja namijenjenoj onima koji se žele ozbiljnije baviti <strong>pisanjem proze</strong> te tako provesti hladne zimske dane na kreativan, zanimljiv i ljep način. Tečaj se organizira u<strong> Narodnoj knjižnici Omiš</strong> za sve koji su prošli početnički tečaj kreativnog pisanja ili imaju iskustva u pisanju proze. Uz talent je važno savladati tehnike zanata, usvojiti temeljne gradbene elemente književnog teksta. Voditelj radionice je Nebojša Lujanović, književnik i autor priručnika za kreativno pisanje. Radionica je počela 10. siječnja 2019. no još se stignete pridružiti. Održava se <strong>četvrtkom </strong>od 18 do 20 sati a trajati će dva mjeseca (8 puta po 2 sata). Kotizacija je 500 kn, a prijaviti se ili zatražiti dodatne informacije možete na email: narodnaknjiznicaomis @ gmail.com ili offline u Narodnoj knjižnici Omiš.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_03/poezija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" />Još se stignete pridružiti kreativnoj <strong>radionici </strong>pisanja namijenjenoj onima koji se žele ozbiljnije baviti <strong>pisanjem proze</strong> te tako provesti hladne zimske dane na kreativan, zanimljiv i ljep način. Tečaj se organizira u<strong> Narodnoj knjižnici Omiš</strong> za sve koji su prošli početnički tečaj kreativnog pisanja ili imaju iskustva u pisanju proze. Uz talent je važno savladati tehnike zanata, usvojiti temeljne gradbene elemente književnog teksta. Voditelj radionice je Nebojša Lujanović, književnik i autor priručnika za kreativno pisanje. Radionica je počela 10. siječnja 2019. no još se stignete pridružiti. Održava se <strong>četvrtkom </strong>od 18 do 20 sati a trajati će dva mjeseca (8 puta po 2 sata). Kotizacija je 500 kn, a prijaviti se ili zatražiti dodatne informacije možete na email: narodnaknjiznicaomis @ gmail.com ili offline u Narodnoj knjižnici Omiš.</p>
</div>Zagrebački Poljičani predstavljaju knjigu 'Sloboda mir meju nami-Eurogledi' Mile Pešorde2019-01-24T04:05:57+00:002019-01-24T04:05:57+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26665-zagrebacki-poljicani-predstavljaju-knjigu-sloboda-mir-meju-nami-eurogledi-mile-pesordeMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_01/pesorda.jpg" style="width: 600px; height: 315px;" /></p>
<p>
U Poljičkim dvorima Udruge zagrebačkih Poljičana "<strong>Sveti Jure</strong>" u Ilici 48, u <strong>četvrtak</strong>, 24. siječnja u <strong>19 </strong>sati, održati će se predstavljanje nove knjige hrvatskog književnika i pjesnika <strong>Mile Pešorde</strong>, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, ali i čovjeka koji je pisca <strong>Predraga Matvejevića</strong>, hrvatskog književnika koji je pola svoje biografije proveo zalažući se za proganjane, osuđivane i zatvarane pisce – poslao na sud i u uvjetni zatvor.<br />
U Zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti će se Pešordina knjiga kolumnističkih ogleda "<strong>SLOBODA, MIR MEJU NAMI – EUROGLEDI</strong>". Ovi Pešordini eurogledi – već ocijenjeni kao čitko, polemično i istinoljubivo štivo "pro Croatia" i izvoran prinos povijesti hrvatskoga podlistka – mogli bi se smatrati svojevrsnom krunom njegova stvaralaštva. Knjiga započinje tekstom uvodnika, objavljenim u "Hrvatskom slovu", duhovnim navještanjem nacionalne Oluje, nepuna dva mjeseca prije same operacije "Oluja", a dodatkom je knjizi "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku", objavljena 28.1.1971., koju je Mile Pešorda inicirao, sustvorio i supotpisao. Nova Pešordina knjiga je objavljena u Hrvoje Biblioteci, na 572 stranice. Uz autora, knjigu će u zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti prof.dr.sc <strong>Ivan Rogić Nehajev</strong> i prof.dr.sc <strong>Josip Jurčević</strong>.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_01/pesorda.jpg" style="width: 600px; height: 315px;" /></p>
<p>
U Poljičkim dvorima Udruge zagrebačkih Poljičana "<strong>Sveti Jure</strong>" u Ilici 48, u <strong>četvrtak</strong>, 24. siječnja u <strong>19 </strong>sati, održati će se predstavljanje nove knjige hrvatskog književnika i pjesnika <strong>Mile Pešorde</strong>, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, ali i čovjeka koji je pisca <strong>Predraga Matvejevića</strong>, hrvatskog književnika koji je pola svoje biografije proveo zalažući se za proganjane, osuđivane i zatvarane pisce – poslao na sud i u uvjetni zatvor.<br />
U Zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti će se Pešordina knjiga kolumnističkih ogleda "<strong>SLOBODA, MIR MEJU NAMI – EUROGLEDI</strong>". Ovi Pešordini eurogledi – već ocijenjeni kao čitko, polemično i istinoljubivo štivo "pro Croatia" i izvoran prinos povijesti hrvatskoga podlistka – mogli bi se smatrati svojevrsnom krunom njegova stvaralaštva. Knjiga započinje tekstom uvodnika, objavljenim u "Hrvatskom slovu", duhovnim navještanjem nacionalne Oluje, nepuna dva mjeseca prije same operacije "Oluja", a dodatkom je knjizi "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku", objavljena 28.1.1971., koju je Mile Pešorda inicirao, sustvorio i supotpisao. Nova Pešordina knjiga je objavljena u Hrvoje Biblioteci, na 572 stranice. Uz autora, knjigu će u zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti prof.dr.sc <strong>Ivan Rogić Nehajev</strong> i prof.dr.sc <strong>Josip Jurčević</strong>.</p>
</div>Predstavljanje hrvatskog prijevoda knjige o povijesti Poljica autora Petra Franceschija2019-01-16T19:17:48+00:002019-01-16T19:17:48+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26650-predstavljanje-hrvatskog-prijevoda-knjige-o-povijesti-poljica-autora-petra-franceschijaHRT Split, Dalmacija Danasmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_01/franceschi.jpg" style="width: 236px; height: 348px; margin: 4px 8px; float: left;" />U prosincu 2018. iz tiska je izašao hrvatski prijevod prve objavljene povijesti Poljica autora<strong> Petra Franceschija</strong> iz Omiša, koji je o <strong>Poljicima</strong> pisao <strong>1845</strong>. i <strong>1847</strong>. u <strong>Zadru </strong>u časopisu <strong>‘La Dalmazia‘</strong> koji je uređivao njegov brat don <strong>Ivan Franceschi </strong>(1819. – 1862.). Franceschijeva knjiga će biti predstavljena u <strong>četvrtak </strong>17. siječnja 2019. u <strong>18 </strong>sati u dvorani nekadašnjeg Glagoljaškog sjemeništa na <strong>Priku</strong>. O knjizi će govoriti akademik <strong>Radoslav Tomić, Petar Buljević </strong>i prevoditelj <strong>Jurica Matijević</strong>.<br />
Iako je časopis ‘La Dalmazia‘ izlazio na talijanskom jeziku odigrao je vrlo važnu ulogu u buđenju narodnog preporoda u Dalmaciji jer je objavljivao brojne prijevode narodnih pjesama, tekstove o starijoj hrvatskoj književnosti te povijesne studije.<br />
Knjiga je tiskana sredstvima Grada Omiša i Centra za kulturu Omiš, koji je i nakladnik. Sunakladnik je Poljički dekanat. Urednik je don <strong>Ivan Banić, Vini Mušac </strong>je lektorica, <strong>Miroslav Tomasović</strong> grafički urednik, a recenzenti akademik <strong>Radoslav Tomić</strong> i <strong>Tomislav Jerončić</strong>.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_01/franceschi.jpg" style="width: 236px; height: 348px; margin: 4px 8px; float: left;" />U prosincu 2018. iz tiska je izašao hrvatski prijevod prve objavljene povijesti Poljica autora<strong> Petra Franceschija</strong> iz Omiša, koji je o <strong>Poljicima</strong> pisao <strong>1845</strong>. i <strong>1847</strong>. u <strong>Zadru </strong>u časopisu <strong>‘La Dalmazia‘</strong> koji je uređivao njegov brat don <strong>Ivan Franceschi </strong>(1819. – 1862.). Franceschijeva knjiga će biti predstavljena u <strong>četvrtak </strong>17. siječnja 2019. u <strong>18 </strong>sati u dvorani nekadašnjeg Glagoljaškog sjemeništa na <strong>Priku</strong>. O knjizi će govoriti akademik <strong>Radoslav Tomić, Petar Buljević </strong>i prevoditelj <strong>Jurica Matijević</strong>.<br />
Iako je časopis ‘La Dalmazia‘ izlazio na talijanskom jeziku odigrao je vrlo važnu ulogu u buđenju narodnog preporoda u Dalmaciji jer je objavljivao brojne prijevode narodnih pjesama, tekstove o starijoj hrvatskoj književnosti te povijesne studije.<br />
Knjiga je tiskana sredstvima Grada Omiša i Centra za kulturu Omiš, koji je i nakladnik. Sunakladnik je Poljički dekanat. Urednik je don <strong>Ivan Banić, Vini Mušac </strong>je lektorica, <strong>Miroslav Tomasović</strong> grafički urednik, a recenzenti akademik <strong>Radoslav Tomić</strong> i <strong>Tomislav Jerončić</strong>.</p>
</div>Obljetnica smrti Miroslava Krleže2018-12-29T00:37:11+00:002018-12-29T00:37:11+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26608-obljetnica-smrti-miroslava-krlezeMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/kultura/miroslav_krleza.jpg" style="width: 150px; height: 127px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na današnji dan 1981. godine umro je velikan hrvatske književnosti <strong>Miroslav Krleža</strong>, autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda. <strong>Krleža </strong>je ostvario golem <strong>opus </strong>(po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/kultura/miroslav_krleza.jpg" style="width: 150px; height: 127px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na današnji dan 1981. godine umro je velikan hrvatske književnosti <strong>Miroslav Krleža</strong>, autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda. <strong>Krleža </strong>je ostvario golem <strong>opus </strong>(po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.</p>
</div>Predstavljanje 2500 stranica Robija K. u Splitu2018-12-17T11:23:27+00:002018-12-17T11:23:27+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26587-predstavljanje-2500-stranica-robija-k-veceras-u-splituDalmatinski portalmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_12/robi_k.jpg" style="width: 250px; height: 399px; margin: 4px 8px; float: left;" />U splitskoj kinoteci Zlatna vrata u <strong>ponedjeljak</strong>, 17.12. u 20 sati predstavlja se <strong>komplet knjiga "Robi K." Viktora Ivančića</strong>. Kroz infantilnu vizuru devetogodišnjaka Robija K. Viktor Ivančić iznosi žestoku satira na račun političkih i društvenih prilika u Lijepoj našoj. O kultnom Robiju K., osim autora, govorit će <strong>Boris Dežulović, Emir Imamović Pirke i Zoran Grozdanov</strong>, dok će razgovor moderirati<strong> Vladimir Matijanić.</strong> Robija K. su objavile izdavačke kuće Ex Libris iz Rijeke, SNV iz Zagreba i Fabrika knjiga iz Beograda, a obuhvaća 35 godina rada sabranih u pet svezaka na 2.500 stranica!</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_12/robi_k.jpg" style="width: 250px; height: 399px; margin: 4px 8px; float: left;" />U splitskoj kinoteci Zlatna vrata u <strong>ponedjeljak</strong>, 17.12. u 20 sati predstavlja se <strong>komplet knjiga "Robi K." Viktora Ivančića</strong>. Kroz infantilnu vizuru devetogodišnjaka Robija K. Viktor Ivančić iznosi žestoku satira na račun političkih i društvenih prilika u Lijepoj našoj. O kultnom Robiju K., osim autora, govorit će <strong>Boris Dežulović, Emir Imamović Pirke i Zoran Grozdanov</strong>, dok će razgovor moderirati<strong> Vladimir Matijanić.</strong> Robija K. su objavile izdavačke kuće Ex Libris iz Rijeke, SNV iz Zagreba i Fabrika knjiga iz Beograda, a obuhvaća 35 godina rada sabranih u pet svezaka na 2.500 stranica!</p>
</div>Predstavljanje slikovnice 'Ježincova škrapica' Tonke Alujević u Omišu2018-12-10T03:16:46+00:002018-12-10T03:16:46+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26540-predstavljanje-slikovnice-jezincova-skrapica-tonke-alujevic-u-omisuNarodna knjižnica Omišmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<strong><img alt="" src="images/stories/2018_12/jezinac.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Narodna knjižnica Omiš</strong> poziva na predstavljanje<strong> slikovnice Tonke Alujević "Ježincova škrapica".</strong> Predstavljanje će se održati u <strong>ponedjeljak</strong>, 10.12.2018. u 17 sati. "Ježincova škrapica" je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je <strong>hommage Branku Ćopiću</strong> i njegovoj "<strong>Ježevoj kućici</strong>", u kojoj likovi nisu šumski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala naše lipe riči. <strong>Ilustracije </strong>su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju došla sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza šterike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<strong><img alt="" src="images/stories/2018_12/jezinac.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Narodna knjižnica Omiš</strong> poziva na predstavljanje<strong> slikovnice Tonke Alujević "Ježincova škrapica".</strong> Predstavljanje će se održati u <strong>ponedjeljak</strong>, 10.12.2018. u 17 sati. "Ježincova škrapica" je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je <strong>hommage Branku Ćopiću</strong> i njegovoj "<strong>Ježevoj kućici</strong>", u kojoj likovi nisu šumski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala naše lipe riči. <strong>Ilustracije </strong>su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju došla sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza šterike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.</p>
</div>Iz arhive TV Dugi Rat: Razgovor s Antom Kadićem2018-12-07T08:18:16+00:002018-12-07T08:18:16+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26539-iz-arhive-tv-dugi-rat-razgovor-s-antom-kadicemMB, video: TvDRmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_12/ante_kadic.jpg" style="width: 250px; height: 192px; margin: 4px 8px; float: left;" />Marljivi <strong>Jakov Velić </strong>ovog je kišnog ponedjeljka iz bogate <strong>arhive TV Dugi Rat</strong> izvukao na svjetlo <strong>Jubita </strong>(<strong>YouTube</strong>-a) razgovor s<strong> prof.dr. Antom Kadićem (1910-1998)</strong>, hrvatskim književnikom, povjesničarem i esejistom, dopisnim članom razreda za književnost HAZU, koji je dugo, skoro cijeli svoj profesionalni radni vijek, bio u iseljeništvu, a na svoje <strong>Soline </strong>(Orij) se vratio tek nakon ostvarenja neovisnosti Lijepe naše domovine.<br />
Imao sam čast i zadovoljstvo na plaži na Solinama u više navrata tijekom 90-ih dugo popričati s našim pokojnim profesorom, pa me ovaj <strong>TvDR</strong> (Jubito!) video razgovora s profesorom <strong>Kadićem </strong>opet oraspoložio.. ali i rastužio. Pogledajte prilog TvDR u nastavku članka. Velike ljude imamo ili smo imali u našoj maloj zajednici, velike, šjor Ante je nedvojbeno jedan od njih..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_12/ante_kadic.jpg" style="width: 250px; height: 192px; margin: 4px 8px; float: left;" />Marljivi <strong>Jakov Velić </strong>ovog je kišnog ponedjeljka iz bogate <strong>arhive TV Dugi Rat</strong> izvukao na svjetlo <strong>Jubita </strong>(<strong>YouTube</strong>-a) razgovor s<strong> prof.dr. Antom Kadićem (1910-1998)</strong>, hrvatskim književnikom, povjesničarem i esejistom, dopisnim članom razreda za književnost HAZU, koji je dugo, skoro cijeli svoj profesionalni radni vijek, bio u iseljeništvu, a na svoje <strong>Soline </strong>(Orij) se vratio tek nakon ostvarenja neovisnosti Lijepe naše domovine.<br />
Imao sam čast i zadovoljstvo na plaži na Solinama u više navrata tijekom 90-ih dugo popričati s našim pokojnim profesorom, pa me ovaj <strong>TvDR</strong> (Jubito!) video razgovora s profesorom <strong>Kadićem </strong>opet oraspoložio.. ali i rastužio. Pogledajte prilog TvDR u nastavku članka. Velike ljude imamo ili smo imali u našoj maloj zajednici, velike, šjor Ante je nedvojbeno jedan od njih..</p>
</div>Dvadeseta obljetnica Gradske knjižnice Kaštela2018-12-03T19:28:24+00:002018-12-03T19:28:24+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26544-dvadeseta-obljetnica-gradske-knjiznice-kastelaMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_12/kastela_knjiznica.jpg" style="width: 500px; height: 512px;" /></p>
<p>
Gradska knjižnica Kaštela slavi<strong> 20. obljetnic</strong>u uz multimedijalnu večer “<strong>Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke</strong>” i predstavljanje romana "<strong>Otok</strong>". Povodom 20. obljetnice u utorak 4. prosinca u 19 sati u kaštelu Vitturi u <strong>Kaštel Lukšiću </strong>organizira se multimedijalnu večer "Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke" uz predstavljanje romana “Otok” <strong>Tomislava Bašića</strong>, dobitnika književne nagrade GKK “Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman". Sudjeluju: <strong>Nevenka Nekić</strong>, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; <strong>Đuro Vidmarović,</strong> predsjednik Društva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; <strong>Miroslav Međimorec</strong>, književnik, publicist, diplomat, kazališni i filmski redatelj, <strong>Zoran Bošković</strong>, direktor Naklade Bošković, <strong>Renata Dobrić,</strong> ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela i Tomislav Bašić, autor romana „Otok“. U dramskom dijelu programa sudjeluju: Povijesna postrojba <strong>Kliški uskoci, KUD Karol Wojtyla</strong> i <strong>Marijan Grbavac</strong> te Dramska skupina <strong>GKK</strong>, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti <strong>Božo Župić </strong>(solo pjevač - bas) i <strong>Marija Župić</strong> (glasovir). Tko može, neka svrati na lijepu večer u Kaštelima..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_12/kastela_knjiznica.jpg" style="width: 500px; height: 512px;" /></p>
<p>
Gradska knjižnica Kaštela slavi<strong> 20. obljetnic</strong>u uz multimedijalnu večer “<strong>Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke</strong>” i predstavljanje romana "<strong>Otok</strong>". Povodom 20. obljetnice u utorak 4. prosinca u 19 sati u kaštelu Vitturi u <strong>Kaštel Lukšiću </strong>organizira se multimedijalnu večer "Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke" uz predstavljanje romana “Otok” <strong>Tomislava Bašića</strong>, dobitnika književne nagrade GKK “Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman". Sudjeluju: <strong>Nevenka Nekić</strong>, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; <strong>Đuro Vidmarović,</strong> predsjednik Društva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; <strong>Miroslav Međimorec</strong>, književnik, publicist, diplomat, kazališni i filmski redatelj, <strong>Zoran Bošković</strong>, direktor Naklade Bošković, <strong>Renata Dobrić,</strong> ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela i Tomislav Bašić, autor romana „Otok“. U dramskom dijelu programa sudjeluju: Povijesna postrojba <strong>Kliški uskoci, KUD Karol Wojtyla</strong> i <strong>Marijan Grbavac</strong> te Dramska skupina <strong>GKK</strong>, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti <strong>Božo Župić </strong>(solo pjevač - bas) i <strong>Marija Župić</strong> (glasovir). Tko može, neka svrati na lijepu večer u Kaštelima..</p>
</div>'Interlibar' u Splitu2018-11-19T00:06:22+00:002018-11-19T00:06:22+00:00http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26477-interlibar-u-splituDalmacija Danasmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.zv.hr/UserDocsImages/sajmovi/banneri/358x233px/interliber_novo.jpg" style="width: 358px; height: 233px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Zagrebu je u tijeku Međunarodni sajam knjiga i učila <strong>Interliber</strong>, a u Splitu sajam knjiga u organizaciji knjižarskog lanca "<strong>Hoću knjigu</strong>" i shopping centra <strong>Joker </strong>do 21. studenoga, a njegova je namjera postati glavnim sezonskim događanjem <strong>knjige </strong>u Dalmaciji. Devet dana sajma, piše Dalmacija Danas, uz popuste koji pariraju onima na Interliberu te prigodnim događanjima, ljubiteljima knjige obećaju dobar ‘ulov’ za popunjavanje kućne biblioteke. Velika će pažnja ovogodišnjeg sajma biti posvećena <strong>mladim čitateljima</strong>, s naglaskom na one najmlađe, uz bogat izbor slikovnica i uzbudljivih romana za mladu publiku, ali ni za one starije neće nedostajati poticaja – <strong>hit naslovi</strong> svih većih hrvatakih izdavača moći će se pronaći po cijenama nižim i do 70%. Neka od novih izdanja koja se tradicionalno izdaju uoči zagrebačkog Interlibera bit će također ponuđena po <strong>promotivnim cijenama</strong>, a sajam će posjetiti i domaći autori poput <strong>Ante Krstulovića </strong>i <strong>Željana Rakele</strong>, koji će se podružiti s knjigoljupcima, stoga dobre zabave neće manjkati. Strani naslovi, pa i oni hit naslovi koji još nisu prevedeni na hrvatski, bit će na <strong>akciji </strong>od 10 posto.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.zv.hr/UserDocsImages/sajmovi/banneri/358x233px/interliber_novo.jpg" style="width: 358px; height: 233px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Zagrebu je u tijeku Međunarodni sajam knjiga i učila <strong>Interliber</strong>, a u Splitu sajam knjiga u organizaciji knjižarskog lanca "<strong>Hoću knjigu</strong>" i shopping centra <strong>Joker </strong>do 21. studenoga, a njegova je namjera postati glavnim sezonskim događanjem <strong>knjige </strong>u Dalmaciji. Devet dana sajma, piše Dalmacija Danas, uz popuste koji pariraju onima na Interliberu te prigodnim događanjima, ljubiteljima knjige obećaju dobar ‘ulov’ za popunjavanje kućne biblioteke. Velika će pažnja ovogodišnjeg sajma biti posvećena <strong>mladim čitateljima</strong>, s naglaskom na one najmlađe, uz bogat izbor slikovnica i uzbudljivih romana za mladu publiku, ali ni za one starije neće nedostajati poticaja – <strong>hit naslovi</strong> svih većih hrvatakih izdavača moći će se pronaći po cijenama nižim i do 70%. Neka od novih izdanja koja se tradicionalno izdaju uoči zagrebačkog Interlibera bit će također ponuđena po <strong>promotivnim cijenama</strong>, a sajam će posjetiti i domaći autori poput <strong>Ante Krstulovića </strong>i <strong>Željana Rakele</strong>, koji će se podružiti s knjigoljupcima, stoga dobre zabave neće manjkati. Strani naslovi, pa i oni hit naslovi koji još nisu prevedeni na hrvatski, bit će na <strong>akciji </strong>od 10 posto.</p>
</div>