Kultura Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost 2026-06-13T02:30:13+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Priča o Legendi o Miljenku i Dobrili, kaštelanskom Romeu i Juliji 2019-02-14T09:41:35+00:00 2019-02-14T09:41:35+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26718-prica-o-legendi-o-miljenku-i-dobrili-kastelanskom-romeu-i-juliji MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2019_02/dobrila.jpg" style="width: 250px; height: 244px; margin: 4px 8px; float: left;" /></em></p> <p> Povodom Valentinova <strong>Narodna knjižnica Omi&scaron;</strong> poziva vas na predstavljanje slikovnice<strong> Maje Alfirević &quot;Priča o Legendi o Miljenku i Dobrili, ka&scaron;telanskom Romeu i Juliji&quot;</strong> koje će se održati u prostorima Narodne knjižnice Omi&scaron;, u <strong>četvrtak</strong>, 14.2.2019. u <strong>10 </strong>ujutro. Dobrodo&scaron;la su sva djeca, ali i odrasli! Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2019_02/dobrila.jpg" style="width: 250px; height: 244px; margin: 4px 8px; float: left;" /></em></p> <p> Povodom Valentinova <strong>Narodna knjižnica Omi&scaron;</strong> poziva vas na predstavljanje slikovnice<strong> Maje Alfirević &quot;Priča o Legendi o Miljenku i Dobrili, ka&scaron;telanskom Romeu i Juliji&quot;</strong> koje će se održati u prostorima Narodne knjižnice Omi&scaron;, u <strong>četvrtak</strong>, 14.2.2019. u <strong>10 </strong>ujutro. Dobrodo&scaron;la su sva djeca, ali i odrasli! Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.</p> </div> Kreativna radionica pisanja u Narodnoj knjižnici Omiš 2019-01-30T16:57:17+00:00 2019-01-30T16:57:17+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26647-kreativna-radionica-pisanja-u-narodnoj-knjiznici-omis Narodna knjižnica Omiš mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_03/poezija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" />Jo&scaron; se stignete pridružiti kreativnoj <strong>radionici </strong>pisanja namijenjenoj onima koji se žele ozbiljnije baviti <strong>pisanjem proze</strong> te tako provesti hladne zimske dane na kreativan, zanimljiv i ljep način. Tečaj se organizira u<strong> Narodnoj knjižnici Omi&scaron;</strong> za sve koji su pro&scaron;li početnički tečaj kreativnog pisanja ili imaju iskustva u pisanju proze. Uz talent je važno savladati tehnike zanata, usvojiti temeljne gradbene elemente književnog teksta. Voditelj radionice je Neboj&scaron;a Lujanović, književnik i autor priručnika za kreativno pisanje. Radionica je počela 10. siječnja 2019. no jo&scaron; se stignete pridružiti. Održava se <strong>četvrtkom </strong>od 18 do 20 sati a trajati će dva mjeseca (8 puta po 2 sata). Kotizacija je 500 kn, a prijaviti se ili zatražiti dodatne informacije možete na email: narodnaknjiznicaomis @ gmail.com ili offline u Narodnoj knjižnici Omi&scaron;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_03/poezija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" />Jo&scaron; se stignete pridružiti kreativnoj <strong>radionici </strong>pisanja namijenjenoj onima koji se žele ozbiljnije baviti <strong>pisanjem proze</strong> te tako provesti hladne zimske dane na kreativan, zanimljiv i ljep način. Tečaj se organizira u<strong> Narodnoj knjižnici Omi&scaron;</strong> za sve koji su pro&scaron;li početnički tečaj kreativnog pisanja ili imaju iskustva u pisanju proze. Uz talent je važno savladati tehnike zanata, usvojiti temeljne gradbene elemente književnog teksta. Voditelj radionice je Neboj&scaron;a Lujanović, književnik i autor priručnika za kreativno pisanje. Radionica je počela 10. siječnja 2019. no jo&scaron; se stignete pridružiti. Održava se <strong>četvrtkom </strong>od 18 do 20 sati a trajati će dva mjeseca (8 puta po 2 sata). Kotizacija je 500 kn, a prijaviti se ili zatražiti dodatne informacije možete na email: narodnaknjiznicaomis @ gmail.com ili offline u Narodnoj knjižnici Omi&scaron;.</p> </div> Zagrebački Poljičani predstavljaju knjigu 'Sloboda mir meju nami-Eurogledi' Mile Pešorde 2019-01-24T04:05:57+00:00 2019-01-24T04:05:57+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26665-zagrebacki-poljicani-predstavljaju-knjigu-sloboda-mir-meju-nami-eurogledi-mile-pesorde MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_01/pesorda.jpg" style="width: 600px; height: 315px;" /></p> <p> U Poljičkim dvorima Udruge zagrebačkih Poljičana &quot;<strong>Sveti Jure</strong>&quot; u Ilici 48, u <strong>četvrtak</strong>, 24. siječnja u <strong>19 </strong>sati, održati će se predstavljanje nove knjige hrvatskog književnika i pjesnika <strong>Mile Pe&scaron;orde</strong>, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, ali i čovjeka koji je pisca <strong>Predraga Matvejevića</strong>, hrvatskog književnika koji je pola svoje biografije proveo zalažući se za proganjane, osuđivane i zatvarane pisce &ndash; poslao na sud i u uvjetni zatvor.<br /> U Zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti će se Pe&scaron;ordina knjiga kolumnističkih ogleda &quot;<strong>SLOBODA, MIR MEJU NAMI &ndash; EUROGLEDI</strong>&quot;. Ovi Pe&scaron;ordini eurogledi &ndash; već ocijenjeni kao čitko, polemično i istinoljubivo &scaron;tivo&nbsp; &quot;pro Croatia&quot; i izvoran prinos povijesti hrvatskoga podlistka &ndash; mogli bi se smatrati svojevrsnom krunom njegova stvarala&scaron;tva. Knjiga započinje tekstom uvodnika, objavljenim u &quot;Hrvatskom slovu&quot;, duhovnim navje&scaron;tanjem nacionalne Oluje, nepuna dva mjeseca prije same operacije &quot;Oluja&quot;, a&nbsp; dodatkom je knjizi &quot;Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku&quot;, objavljena 28.1.1971., koju je Mile Pe&scaron;orda inicirao, sustvorio i supotpisao. Nova Pe&scaron;ordina knjiga je objavljena u Hrvoje Biblioteci, na 572 stranice. Uz autora, knjigu će u zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti prof.dr.sc <strong>Ivan Rogić Nehajev</strong> i prof.dr.sc <strong>Josip Jurčević</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_01/pesorda.jpg" style="width: 600px; height: 315px;" /></p> <p> U Poljičkim dvorima Udruge zagrebačkih Poljičana &quot;<strong>Sveti Jure</strong>&quot; u Ilici 48, u <strong>četvrtak</strong>, 24. siječnja u <strong>19 </strong>sati, održati će se predstavljanje nove knjige hrvatskog književnika i pjesnika <strong>Mile Pe&scaron;orde</strong>, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, ali i čovjeka koji je pisca <strong>Predraga Matvejevića</strong>, hrvatskog književnika koji je pola svoje biografije proveo zalažući se za proganjane, osuđivane i zatvarane pisce &ndash; poslao na sud i u uvjetni zatvor.<br /> U Zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti će se Pe&scaron;ordina knjiga kolumnističkih ogleda &quot;<strong>SLOBODA, MIR MEJU NAMI &ndash; EUROGLEDI</strong>&quot;. Ovi Pe&scaron;ordini eurogledi &ndash; već ocijenjeni kao čitko, polemično i istinoljubivo &scaron;tivo&nbsp; &quot;pro Croatia&quot; i izvoran prinos povijesti hrvatskoga podlistka &ndash; mogli bi se smatrati svojevrsnom krunom njegova stvarala&scaron;tva. Knjiga započinje tekstom uvodnika, objavljenim u &quot;Hrvatskom slovu&quot;, duhovnim navje&scaron;tanjem nacionalne Oluje, nepuna dva mjeseca prije same operacije &quot;Oluja&quot;, a&nbsp; dodatkom je knjizi &quot;Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku&quot;, objavljena 28.1.1971., koju je Mile Pe&scaron;orda inicirao, sustvorio i supotpisao. Nova Pe&scaron;ordina knjiga je objavljena u Hrvoje Biblioteci, na 572 stranice. Uz autora, knjigu će u zagrebačkim Poljičkim dvorima predstaviti prof.dr.sc <strong>Ivan Rogić Nehajev</strong> i prof.dr.sc <strong>Josip Jurčević</strong>.</p> </div> Predstavljanje hrvatskog prijevoda knjige o povijesti Poljica autora Petra Franceschija 2019-01-16T19:17:48+00:00 2019-01-16T19:17:48+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26650-predstavljanje-hrvatskog-prijevoda-knjige-o-povijesti-poljica-autora-petra-franceschija HRT Split, Dalmacija Danas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_01/franceschi.jpg" style="width: 236px; height: 348px; margin: 4px 8px; float: left;" />U prosincu 2018. iz tiska je iza&scaron;ao hrvatski prijevod prve objavljene povijesti Poljica autora<strong> Petra Franceschija</strong> iz Omi&scaron;a, koji je o <strong>Poljicima</strong> pisao <strong>1845</strong>. i <strong>1847</strong>. u <strong>Zadru </strong>u časopisu <strong>&lsquo;La Dalmazia&lsquo;</strong> koji je uređivao njegov brat don <strong>Ivan Franceschi </strong>(1819. &ndash; 1862.). Franceschijeva knjiga će biti predstavljena u <strong>četvrtak </strong>17. siječnja 2019. u <strong>18 </strong>sati u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta na <strong>Priku</strong>. O knjizi će govoriti akademik <strong>Radoslav Tomić, Petar Buljević </strong>i prevoditelj <strong>Jurica Matijević</strong>.<br /> Iako je časopis &lsquo;La Dalmazia&lsquo; izlazio na talijanskom jeziku odigrao je vrlo važnu ulogu u buđenju narodnog preporoda u Dalmaciji jer je objavljivao brojne prijevode narodnih pjesama, tekstove o starijoj hrvatskoj književnosti te povijesne studije.<br /> Knjiga je tiskana sredstvima Grada Omi&scaron;a i Centra za kulturu Omi&scaron;, koji je i nakladnik. Sunakladnik je Poljički dekanat. Urednik je don <strong>Ivan Banić, Vini Mu&scaron;ac </strong>je lektorica, <strong>Miroslav Tomasović</strong> grafički urednik, a recenzenti akademik <strong>Radoslav Tomić</strong> i <strong>Tomislav Jerončić</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_01/franceschi.jpg" style="width: 236px; height: 348px; margin: 4px 8px; float: left;" />U prosincu 2018. iz tiska je iza&scaron;ao hrvatski prijevod prve objavljene povijesti Poljica autora<strong> Petra Franceschija</strong> iz Omi&scaron;a, koji je o <strong>Poljicima</strong> pisao <strong>1845</strong>. i <strong>1847</strong>. u <strong>Zadru </strong>u časopisu <strong>&lsquo;La Dalmazia&lsquo;</strong> koji je uređivao njegov brat don <strong>Ivan Franceschi </strong>(1819. &ndash; 1862.). Franceschijeva knjiga će biti predstavljena u <strong>četvrtak </strong>17. siječnja 2019. u <strong>18 </strong>sati u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta na <strong>Priku</strong>. O knjizi će govoriti akademik <strong>Radoslav Tomić, Petar Buljević </strong>i prevoditelj <strong>Jurica Matijević</strong>.<br /> Iako je časopis &lsquo;La Dalmazia&lsquo; izlazio na talijanskom jeziku odigrao je vrlo važnu ulogu u buđenju narodnog preporoda u Dalmaciji jer je objavljivao brojne prijevode narodnih pjesama, tekstove o starijoj hrvatskoj književnosti te povijesne studije.<br /> Knjiga je tiskana sredstvima Grada Omi&scaron;a i Centra za kulturu Omi&scaron;, koji je i nakladnik. Sunakladnik je Poljički dekanat. Urednik je don <strong>Ivan Banić, Vini Mu&scaron;ac </strong>je lektorica, <strong>Miroslav Tomasović</strong> grafički urednik, a recenzenti akademik <strong>Radoslav Tomić</strong> i <strong>Tomislav Jerončić</strong>.</p> </div> Obljetnica smrti Miroslava Krleže 2018-12-29T00:37:11+00:00 2018-12-29T00:37:11+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26608-obljetnica-smrti-miroslava-krleze MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/kultura/miroslav_krleza.jpg" style="width: 150px; height: 127px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na dana&scaron;nji dan 1981. godine umro je velikan hrvatske književnosti <strong>Miroslav Krleža</strong>, autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvje&scaron;ćivanju hrvatskog dru&scaron;tva, &scaron;to je njegov opus učinilo jednom od sredi&scaron;njih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite dru&scaron;tvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za prista&scaron;e i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda. <strong>Krleža </strong>je ostvario golem <strong>opus </strong>(po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako sredi&scaron;nje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/kultura/miroslav_krleza.jpg" style="width: 150px; height: 127px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na dana&scaron;nji dan 1981. godine umro je velikan hrvatske književnosti <strong>Miroslav Krleža</strong>, autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvje&scaron;ćivanju hrvatskog dru&scaron;tva, &scaron;to je njegov opus učinilo jednom od sredi&scaron;njih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite dru&scaron;tvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za prista&scaron;e i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda. <strong>Krleža </strong>je ostvario golem <strong>opus </strong>(po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako sredi&scaron;nje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.</p> </div> Predstavljanje 2500 stranica Robija K. u Splitu 2018-12-17T11:23:27+00:00 2018-12-17T11:23:27+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26587-predstavljanje-2500-stranica-robija-k-veceras-u-splitu Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_12/robi_k.jpg" style="width: 250px; height: 399px; margin: 4px 8px; float: left;" />U splitskoj kinoteci Zlatna vrata u <strong>ponedjeljak</strong>, 17.12. u 20 sati predstavlja se <strong>komplet knjiga &quot;Robi K.&quot; Viktora Ivančića</strong>. Kroz infantilnu vizuru devetogodi&scaron;njaka Robija K. Viktor Ivančić iznosi žestoku satira na račun političkih i dru&scaron;tvenih prilika u Lijepoj na&scaron;oj. O kultnom Robiju K., osim autora, govorit će <strong>Boris Dežulović, Emir Imamović Pirke i Zoran Grozdanov</strong>, dok će razgovor moderirati<strong> Vladimir Matijanić.</strong> Robija K. su objavile izdavačke kuće Ex Libris iz Rijeke, SNV iz Zagreba i Fabrika knjiga iz Beograda, a obuhvaća 35 godina rada sabranih u pet svezaka na 2.500 stranica!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_12/robi_k.jpg" style="width: 250px; height: 399px; margin: 4px 8px; float: left;" />U splitskoj kinoteci Zlatna vrata u <strong>ponedjeljak</strong>, 17.12. u 20 sati predstavlja se <strong>komplet knjiga &quot;Robi K.&quot; Viktora Ivančića</strong>. Kroz infantilnu vizuru devetogodi&scaron;njaka Robija K. Viktor Ivančić iznosi žestoku satira na račun političkih i dru&scaron;tvenih prilika u Lijepoj na&scaron;oj. O kultnom Robiju K., osim autora, govorit će <strong>Boris Dežulović, Emir Imamović Pirke i Zoran Grozdanov</strong>, dok će razgovor moderirati<strong> Vladimir Matijanić.</strong> Robija K. su objavile izdavačke kuće Ex Libris iz Rijeke, SNV iz Zagreba i Fabrika knjiga iz Beograda, a obuhvaća 35 godina rada sabranih u pet svezaka na 2.500 stranica!</p> </div> Predstavljanje slikovnice 'Ježincova škrapica' Tonke Alujević u Omišu 2018-12-10T03:16:46+00:00 2018-12-10T03:16:46+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26540-predstavljanje-slikovnice-jezincova-skrapica-tonke-alujevic-u-omisu Narodna knjižnica Omiš mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_12/jezinac.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Narodna knjižnica Omi&scaron;</strong> poziva na predstavljanje<strong> slikovnice Tonke Alujević &quot;Ježincova &scaron;krapica&quot;.</strong> Predstavljanje će se održati u <strong>ponedjeljak</strong>, 10.12.2018. u 17 sati. &quot;Ježincova &scaron;krapica&quot; je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je <strong>hommage Branku Ćopiću</strong> i njegovoj &quot;<strong>Ježevoj kućici</strong>&quot;, u kojoj likovi nisu &scaron;umski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala na&scaron;e lipe riči. <strong>Ilustracije </strong>su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju do&scaron;la sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza &scaron;terike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_12/jezinac.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Narodna knjižnica Omi&scaron;</strong> poziva na predstavljanje<strong> slikovnice Tonke Alujević &quot;Ježincova &scaron;krapica&quot;.</strong> Predstavljanje će se održati u <strong>ponedjeljak</strong>, 10.12.2018. u 17 sati. &quot;Ježincova &scaron;krapica&quot; je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je <strong>hommage Branku Ćopiću</strong> i njegovoj &quot;<strong>Ježevoj kućici</strong>&quot;, u kojoj likovi nisu &scaron;umski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala na&scaron;e lipe riči. <strong>Ilustracije </strong>su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju do&scaron;la sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza &scaron;terike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.</p> </div> Iz arhive TV Dugi Rat: Razgovor s Antom Kadićem 2018-12-07T08:18:16+00:00 2018-12-07T08:18:16+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26539-iz-arhive-tv-dugi-rat-razgovor-s-antom-kadicem MB, video: TvDR mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_12/ante_kadic.jpg" style="width: 250px; height: 192px; margin: 4px 8px; float: left;" />Marljivi <strong>Jakov Velić </strong>ovog je ki&scaron;nog ponedjeljka iz bogate <strong>arhive TV Dugi Rat</strong> izvukao na svjetlo <strong>Jubita </strong>(<strong>YouTube</strong>-a) razgovor s<strong> prof.dr. Antom Kadićem (1910-1998)</strong>, hrvatskim književnikom, povjesničarem i esejistom, dopisnim članom razreda za književnost HAZU, koji je dugo, skoro cijeli svoj profesionalni radni vijek, bio u iseljeni&scaron;tvu, a na svoje <strong>Soline </strong>(Orij) se vratio tek nakon ostvarenja neovisnosti Lijepe na&scaron;e domovine.<br /> Imao sam čast i zadovoljstvo na plaži na Solinama u vi&scaron;e navrata tijekom 90-ih dugo popričati s na&scaron;im pokojnim profesorom, pa me ovaj <strong>TvDR</strong> (Jubito!) video razgovora s profesorom <strong>Kadićem </strong>opet oraspoložio.. ali i rastužio. Pogledajte prilog TvDR u nastavku članka. Velike ljude imamo ili smo imali u na&scaron;oj maloj zajednici, velike, &scaron;jor Ante je nedvojbeno jedan od njih..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_12/ante_kadic.jpg" style="width: 250px; height: 192px; margin: 4px 8px; float: left;" />Marljivi <strong>Jakov Velić </strong>ovog je ki&scaron;nog ponedjeljka iz bogate <strong>arhive TV Dugi Rat</strong> izvukao na svjetlo <strong>Jubita </strong>(<strong>YouTube</strong>-a) razgovor s<strong> prof.dr. Antom Kadićem (1910-1998)</strong>, hrvatskim književnikom, povjesničarem i esejistom, dopisnim članom razreda za književnost HAZU, koji je dugo, skoro cijeli svoj profesionalni radni vijek, bio u iseljeni&scaron;tvu, a na svoje <strong>Soline </strong>(Orij) se vratio tek nakon ostvarenja neovisnosti Lijepe na&scaron;e domovine.<br /> Imao sam čast i zadovoljstvo na plaži na Solinama u vi&scaron;e navrata tijekom 90-ih dugo popričati s na&scaron;im pokojnim profesorom, pa me ovaj <strong>TvDR</strong> (Jubito!) video razgovora s profesorom <strong>Kadićem </strong>opet oraspoložio.. ali i rastužio. Pogledajte prilog TvDR u nastavku članka. Velike ljude imamo ili smo imali u na&scaron;oj maloj zajednici, velike, &scaron;jor Ante je nedvojbeno jedan od njih..</p> </div> Dvadeseta obljetnica Gradske knjižnice Kaštela 2018-12-03T19:28:24+00:00 2018-12-03T19:28:24+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26544-dvadeseta-obljetnica-gradske-knjiznice-kastela MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_12/kastela_knjiznica.jpg" style="width: 500px; height: 512px;" /></p> <p> Gradska knjižnica Ka&scaron;tela slavi<strong> 20. obljetnic</strong>u uz multimedijalnu večer &ldquo;<strong>Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke</strong>&rdquo; i predstavljanje romana &quot;<strong>Otok</strong>&quot;. Povodom 20. obljetnice u utorak 4. prosinca u 19 sati u ka&scaron;telu Vitturi u <strong>Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću </strong>organizira se multimedijalnu večer &quot;Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke&quot; uz predstavljanje romana &ldquo;Otok&rdquo; <strong>Tomislava Ba&scaron;ića</strong>, dobitnika književne nagrade GKK &ldquo;Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman&quot;. Sudjeluju: <strong>Nevenka Nekić</strong>, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; <strong>Đuro Vidmarović,</strong> predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; <strong>Miroslav Međimorec</strong>, književnik, publicist, diplomat, kazali&scaron;ni i filmski redatelj, <strong>Zoran Bo&scaron;ković</strong>, direktor Naklade Bo&scaron;ković, <strong>Renata Dobrić,</strong> ravnateljica Gradske knjižnice Ka&scaron;tela i Tomislav Ba&scaron;ić, autor romana &bdquo;Otok&ldquo;. U dramskom dijelu programa sudjeluju: Povijesna postrojba <strong>Kli&scaron;ki uskoci, KUD Karol Wojtyla</strong> i <strong>Marijan Grbavac</strong> te Dramska skupina <strong>GKK</strong>, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti <strong>Božo Župić </strong>(solo pjevač - bas) i <strong>Marija Župić</strong> (glasovir). Tko može, neka svrati na lijepu večer u Ka&scaron;telima..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_12/kastela_knjiznica.jpg" style="width: 500px; height: 512px;" /></p> <p> Gradska knjižnica Ka&scaron;tela slavi<strong> 20. obljetnic</strong>u uz multimedijalnu večer &ldquo;<strong>Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke</strong>&rdquo; i predstavljanje romana &quot;<strong>Otok</strong>&quot;. Povodom 20. obljetnice u utorak 4. prosinca u 19 sati u ka&scaron;telu Vitturi u <strong>Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću </strong>organizira se multimedijalnu večer &quot;Hrvatska od kneza Trpimira do Sigetske bitke&quot; uz predstavljanje romana &ldquo;Otok&rdquo; <strong>Tomislava Ba&scaron;ića</strong>, dobitnika književne nagrade GKK &ldquo;Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman&quot;. Sudjeluju: <strong>Nevenka Nekić</strong>, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; <strong>Đuro Vidmarović,</strong> predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; <strong>Miroslav Međimorec</strong>, književnik, publicist, diplomat, kazali&scaron;ni i filmski redatelj, <strong>Zoran Bo&scaron;ković</strong>, direktor Naklade Bo&scaron;ković, <strong>Renata Dobrić,</strong> ravnateljica Gradske knjižnice Ka&scaron;tela i Tomislav Ba&scaron;ić, autor romana &bdquo;Otok&ldquo;. U dramskom dijelu programa sudjeluju: Povijesna postrojba <strong>Kli&scaron;ki uskoci, KUD Karol Wojtyla</strong> i <strong>Marijan Grbavac</strong> te Dramska skupina <strong>GKK</strong>, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti <strong>Božo Župić </strong>(solo pjevač - bas) i <strong>Marija Župić</strong> (glasovir). Tko može, neka svrati na lijepu večer u Ka&scaron;telima..</p> </div> 'Interlibar' u Splitu 2018-11-19T00:06:22+00:00 2018-11-19T00:06:22+00:00 http://mail.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/26477-interlibar-u-splitu Dalmacija Danas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.zv.hr/UserDocsImages/sajmovi/banneri/358x233px/interliber_novo.jpg" style="width: 358px; height: 233px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Zagrebu je u tijeku Međunarodni sajam knjiga i učila <strong>Interliber</strong>, a u Splitu sajam knjiga u organizaciji knjižarskog lanca &quot;<strong>Hoću knjigu</strong>&quot; i shopping centra <strong>Joker </strong>do 21. studenoga, a njegova je namjera postati glavnim sezonskim događanjem <strong>knjige </strong>u Dalmaciji. Devet dana sajma, pi&scaron;e Dalmacija Danas, uz popuste koji pariraju onima na Interliberu te prigodnim događanjima, ljubiteljima knjige obećaju dobar &lsquo;ulov&rsquo; za popunjavanje kućne biblioteke. Velika će pažnja ovogodi&scaron;njeg sajma biti posvećena <strong>mladim čitateljima</strong>, s naglaskom na one najmlađe, uz bogat izbor slikovnica i uzbudljivih romana za mladu publiku, ali ni za one starije neće nedostajati poticaja &ndash; <strong>hit naslovi</strong> svih većih hrvatakih izdavača moći će se pronaći po cijenama nižim i do 70%. Neka od novih izdanja koja se tradicionalno izdaju uoči zagrebačkog Interlibera bit će također ponuđena po <strong>promotivnim cijenama</strong>, a sajam će posjetiti i domaći autori poput <strong>Ante Krstulovića </strong>i <strong>Željana Rakele</strong>, koji će se podružiti s knjigoljupcima, stoga dobre zabave neće manjkati. Strani naslovi, pa i oni hit naslovi koji jo&scaron; nisu prevedeni na hrvatski, bit će na <strong>akciji </strong>od 10 posto.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.zv.hr/UserDocsImages/sajmovi/banneri/358x233px/interliber_novo.jpg" style="width: 358px; height: 233px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Zagrebu je u tijeku Međunarodni sajam knjiga i učila <strong>Interliber</strong>, a u Splitu sajam knjiga u organizaciji knjižarskog lanca &quot;<strong>Hoću knjigu</strong>&quot; i shopping centra <strong>Joker </strong>do 21. studenoga, a njegova je namjera postati glavnim sezonskim događanjem <strong>knjige </strong>u Dalmaciji. Devet dana sajma, pi&scaron;e Dalmacija Danas, uz popuste koji pariraju onima na Interliberu te prigodnim događanjima, ljubiteljima knjige obećaju dobar &lsquo;ulov&rsquo; za popunjavanje kućne biblioteke. Velika će pažnja ovogodi&scaron;njeg sajma biti posvećena <strong>mladim čitateljima</strong>, s naglaskom na one najmlađe, uz bogat izbor slikovnica i uzbudljivih romana za mladu publiku, ali ni za one starije neće nedostajati poticaja &ndash; <strong>hit naslovi</strong> svih većih hrvatakih izdavača moći će se pronaći po cijenama nižim i do 70%. Neka od novih izdanja koja se tradicionalno izdaju uoči zagrebačkog Interlibera bit će također ponuđena po <strong>promotivnim cijenama</strong>, a sajam će posjetiti i domaći autori poput <strong>Ante Krstulovića </strong>i <strong>Željana Rakele</strong>, koji će se podružiti s knjigoljupcima, stoga dobre zabave neće manjkati. Strani naslovi, pa i oni hit naslovi koji jo&scaron; nisu prevedeni na hrvatski, bit će na <strong>akciji </strong>od 10 posto.</p> </div>